Sindikati u elektroenergetskom sektoru Federacije upozoravaju na štetne posljedice restrukturiranja elektroprivreda i slobodnog tržišta električne energije.
Tvrde kako vlasti svjesno uništavaju domaći energetski sektor, koji neće imati snage da se izbori sa konkurencijom. Čitava priča na kraju će rezultirati prodajom elektroprivreda za male pare i poskupljenjem električne energije koju će prodavati isključivo privatnici. Nadležni, pak, tvrde da strahovi sindikata nisu opravdani.
Restrukturiranje elektroprivreda i liberalizacija tržišta električne energije, koje se trebaju desiti početkom 2015. godine, za sindikate u ovom sektoru znače najgori mogući scenarij. A to su neminovna privatizacija elektroprivreda, gubljenje radnih mjesta, enormno poskupljenje cijena električne energije.
“Od nove godine, kad nastupi slobodno tržište, može se desiti da snabdijevanje električnom energijom preuzmu privatnici. U tom slučaju nema više narodnog preduzeća – Elektroprivrede, čiji prihod ide u budžet. Sad će prihod ići privatnicima. Treba dobro da se zabrinu i penzioneri i invalidi i oni koji imaju iz budžeta primanja”, kaže Aid Arnautović, predsjednik Konferencije distribucije JP EPBiH.
Radnike posebno zabrinjavaju izjave resornog ministra Erdala Trhulja, kako u Elektroprivredi BiH i Elektroprivredi HZHB ima viška radnika, zbog čega građani plaćaju veću cijenu električne energije nego što bi trebalo, te kako hitno treba stati u kraj monopolu ova dva preduzeća. Trhulj nije bio na raspolaganju za komentare. Na godišnjem je odmoru.
Dubravko Pervan, predsjednik Nezavisnog sindikata uprave Eelektroprivrede HZHB, istakao je kako je FERK odobrio trošak radne snage za 1.814 radnika u Elektroprivredi HZHB. Kako on kaže, tamo radi 1.830 ljudi i smatraju da “tih 15 ljudi ni na koji način ne može biti uzrok visoke cijene struje”. ”Naši građani danas plaćaju najjeftiniju struju – 7 eurocenti, tvrdi Omer Sikira, predsjednik Sindikata elektroenergetskih radnika FBiH. Dodaje da je taj isti kW u Sloveniji 21 eurocent, u Sustriji 27, a Njemačkoj preko 30.
S druge strane, vlasti tvrde kako su oba procesa, i restrukturiranje i liberalizacija, obaveze iz evropske direktive, te kako bi posljedice odstupanja od te obaveze bile isključenje BiH iz elektroenergetske zajednice JI Evrope. To bi značilo nemogućnost izvoza struje bilo gdje u Evropu, što bi upravo dovelo do poskupljenja na domaćem terenu.
“Restrukturiranje se upravo radi zbog kupaca, kojima će se omogućiti da se pojave i drugi trgovci električnom energijom. Kupci će birati od koga će kupiti, a to je najjeftiniji”, kaže Slaviša Šućur, predsjednik Komisije za eneregiju, industriju i rudarstvo Predstavničkom doma PFBiH. Inače, restrukturiranje elektroprivreda značilo bi razdvajanje preduzeća na tri djelatnosti: računovodstvenu, pravnu i vlasničku. Sindikati smatraju da bi na taj način bilo lakše prodavati preduzeća dio po dio. Bivši direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić predlaže sredinu, kako bi sve strane bile zadovoljne. U prvoj fazi procesa dovoljno je izvršiti računovodstveno razdvajanje. U suprotnom, moglo bi doći do ozbiljnih posljedica.
“Bojim se da ne bi apetiti porasli, pa da se umjesto tog računovnodstvenog razdvajanja ne desi pravno razdvajanje, ali ne samo na način da se pravno razdvoje djelatnosti nego da dođe do disprerzija samih direkcija po BiH a onda je to zasigurno i ‘razvaljivanje’ dionice Elektroprivrede BiH”, upozorava Jerlagić.
Gotovo deset godina vlasti su imale priliku razdraditi plan restrukturiranja elektroprivreda. Međutim, i u ovom slučaju cijeli proces će se desiti u samo nekoliko mjeseci, i to pred izbore i neposredno nakon njih. Vlasti ne govore o eventualnim negativnim posljedicama razdvajanja elektroprivreda na nekoliko djelatnosti. Krajnji scenarij niko ne može jasno predvidjeti, kao ni to da li će neka i koja strana priče biti na gubitku. Bitno je, barem u ovom slučaju, zadovoljiti evropske direktive.