Na upit kako pobijediti fašističke ideje u Bosni i Hercegovini, Komšić je kazao demokratijom, pravnom dražavom, transparentnošću i slobodim medijima.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope kazao je fašizam izuzetno žilav i da se javlja u raznim oblicima.
“Nekad je ekstreman, jasno vidljiv ljudima, kao što je to bilo u Drugom svjetskom ratu, kao što je to bilo u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, a nekad je zapakovan u pravo na političko mišljenje, ideje i tako dalje. To zlo definitivno postoji. Evo vidite, i danas se cijeli evropski kontinent bori sa tom istom pričom. To je nešto za šta svaka generacija misli da je ostalo iza nje i onda se svaka generacija ponovo suoči sa tim”, kazao je Komšić.
Na upit reporterke N1 Aleksandre Tolj – Ružić ko su ti koji propagiraju fašizam u Bosni i Hercegovini, Komšić je odgovorio:
“Uđite malo dublje u ono što ljudi govore, za šta se pojedine stranke zalažu, za šta se njihovi istaknuti članovi zalažu, sami ćete doći do zaključka. Problem tih političkih struktura je što izlaze na demokratske izbore, dobijaju glasove, ovladavaju državnim aparatom, ovladavaju javnom scenom i onda se te ideje legitimiziraju. Sjetite se ove priče o non-paperu za koji svi kažu da jeste postojao, neki tvrde da nije postojao. To je klasična fašistička priča”, kazao je član Predsjedništva BiH.
Na upit kako pobijediti fašističke ideje u Bosni i Hercegovini, Komšić je kazao demokratijom, pravnom dražavom, transparentnošću i slobodim medijima.
Govorio je i o kontroverznom nobelovcu Peteru Handkeu koji je boravio u Banjaluci i u Višegradu, a koji je poznat po svojim stavovima o negiranju genocida i podršci režimu Slobodana Miloševića.
“Negirati nešto što je očigledno, negirati istinu da su ljudi ubijani zbog svoje religije i etničke pripadnosti nije fašizam? Svako onaj ko brani takvo nešto po meni je fašista, pa uključujući i Handkea. Može on biti nobelovac na kvadrat, ali on je u dubini svoje duše fašista”, kazao je Komšić.
Odluka Švedske akademije da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Handkeu izazvala je burne reakcije u BiH, regiji, ali i Evropi. Pokrenuta je i online peticija za povlačenjem ove nagrade, a održani su i brojni protesti i bojkoti.
Peter Handke je poznat po tome što je podržavao režim Slobodana Miloševića u vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji i negirao zločine poput genocida u Srebrenici.