Na Memorijalnom groblju žrtvama iz Domovinskog rata u Vukovaru brojne državne i druge delegacije, kao i građani, položili su vijence i zapalili svijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara, nakon čega je služena misa zadušnica
Na Memorijalnom groblju žrtvama iz Domovinskog rata u Vukovaru brojne državne i druge delegacije, kao i građani, položili su vijence i zapalili svijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara, nakon čega je služena misa zadušnica, javlja Anadolu Agency (AA).
Danas se u Vukovaru i cijeloj Hrvatskoj obilježava 23. godišnjica od napada tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i pada odbrane grada na istoku Slavonije, na granici prema Srbiji. Današnji datum, 18. novembar, u Hrvatskoj se svake godine obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Vukovara, a ove godine pod geslom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”.
Prethodno je na Memorijalno groblje stigla Kolona sjećanja u kojoj se nalazilo desetak hiljada građana Vukovara i drugih dijelova Hrvatske, ali i onih koji su doputovali iz dijaspore kako bi se prisjetili stradanja za vrijeme napada i nakon pada odbrane Vukovara, novembra 1991. godine.
Nakon komemoracije ispred Vukovarske bolnice, kolone koje su činili građani koji su se priključili aktivistima Stožera za obranu hrvatskog Vukovara i ona oficijelna sa predstavnicima državnog vrha i brojnim delegacijama, spojile su se na putu ka Memorijalnom groblju žrtvama Domovinskog rata u Vukovaru.
Zajednički vijenac na spomen-obilježje na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata položen je u ime predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, hrvatskog premijera Zorana Milanovića, predsjednika Sabora Josipa Leke, kao i u ime Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, 204. vukovarska brigada HV i 4. bojna 3. gardijske brigade ZNG, Grada Vukovara i braniteljske udruge grada Vukovara i u ime gradova i općina prijatelja Grada Vukovara.
U Koloni sjećanja koja je prošla ulicama Grada heroja, kako Vukovar nazivaju u Hrvatskoj, uz ostale, nalazili su se nalazili hrvatski predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović, lider Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko i brojni drugi zvaničnici.
Kolonu sjećanja predvodili su pripadnici 4. bojne 3. gardijske brigade zajedno sa pripadnicima 204. vukovarske brigade i braniteljskim udrugama Grada Vukovara.
Na Memorijalnom groblju gdje je nakon polaganja vijenaca održana molitva za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara koju je predvodio monsinjor Mate Uzinić, dubrovački biskup.
Večeras će biti upriličeno puštanje svjetiljki Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara 1991. godine.
U ljeto 1991. jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) u saradnji sa pojedinim srpskim paravojnim formacijama počele su napad na grad u istočnoj Slavoniji, čije osvajanje im je trebalo omogućiti dalje napredovanje ka zapadnim dijelovima zemlje koja je dva mjeseca ranije proglasila nezavisnost od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Vukovar je okupiran i tek je 1998. godine ponovo vraćen pod okrilje Hrvatske. Oko tri hiljade ljudi je poginulo u napadu na Vukovar, dok je nekoliko hiljada ranjeno i protjerano… Mnogi su prošli torture logora u samom Vukovaru, kao i na području Vojvodine.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora radi mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, a Miroslava Radića oslobodio optužbi. Optužen je i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, uhapšen je, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubistvo.
Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.
Vojislav Šešelj, vođa „belih orlova“, jedne od paravojnih formacija umiješanih u napad na Vukovar, optužen je pred MKSJ-em za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u ratu u Vukovaru. Iako je suđenje završeno 2012. iznošenjem završnih riječi, presuda Šešelju do danas nije izrečena, a nedavno je prebačen u Beograd na privremenu slobodu radi liječenja.
Za ratne zločine u Vukovaru suđeno je proteklih godina i u Hrvatskoj i u Srbiji.
Prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), tokom Domovinskoga rata kroz logore je prošlo oko 30.000 građana, od kojih njih oko 20.000 iz Vukovara i okolice.