U organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Svjetske akademije umjetnosti i nauke (World Academy of Art and Science), u Sarajevu će 1. jula biti održana “Konferencija o rastu zaposlenosti – na putu ka oporavku”.
Cilj konferencije, kako su najavili organizatori, je ukazati da nezaposlenost i ekonomska kriza predstavljaju najveće probleme i opasnosti s kojima se čovječanstvo danas susreće.
Tim povodom, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Adnan Delić je u intervjuu Agenciji FENA, komentirajući aktuelna kretanja na bh. tržištu rada, naveo da u Bosni i Hercegovini u posljednjih pet do šest mjeseci bilježimo konstantan pad nezaposlenosti, što ukazuje na lagani oporavak tržišta rada i izlazak iz dugotrajne ekonomske krize i recesije.
On je istakao da je veoma značajan i podatak da je u periodu od maja 2013. do maja 2014. s evidencija službi za zapošljavanje zaposleno više od 100.000 ljudi, što dovoljno govori o tome da je u dobroj mjeri vraćeno povjerenje poslodavaca u sistem službi za zapošljavanje.
Delić je pojasnio da su razlog za to i određene reforme unutar službi, ali i kvalitet programa zapošljavanja koji su više usmjereni ka potrebama poslodavaca, te da očekuju da će u narednom periodu doći i do značajnijeg pada nezaposlenosti, s obzirom na to da su zavodi za zapošljavanje već izvršili reprogramiranje sredstava koja imaju na raspolaganju radi pokretanja javnih radova u državi.
– Nadu polažemo i u donatorsku konferenciju koja će biti održana 16. jula u Briselu, gdje će biti prikupljana sredstva za obnovu i oporavak BiH, te se nadamo da će biti osiguran značajan dio sredstava koja će biti usmjerena u istu namjenu, ali i za potrebe otvaranja novih radnih mjesta u granama koje nisu obuhvaćene javnim radovima – rekao je Delić.
Govoreći o posljedicama dugotrajne nezaposlenosti među mladima na društvo, sa čime se suočava BiH ali i neke evropske zemlje (Španija, Grčka, Italija…), Delić je pojasnio da je nezaposlenost mladih evidentan problem u našem društvu i taj dio populacije je definiran kao “osjetljiva grupa na tržištu rada”.
– Razlog za to je upravo svijest o tome da dugotrajna nezaposlenost mladih uzrokuje prije svega psiho-socijalne posljedice po te mlade ljude zbog nemogućnosti da ostvare svoja prava, da se ostvare kao ljudi koji stvaraju prihod, stvaraju porodice, da budu aktivni i ravnopravni članovi društva. Za ekonomiju je to također problem, jer su upravo mladi ljudi izvor znanja, potencijal za napredak i usvajanje novih vještina, te resurs u koji su poslodavci spremni ulagati. Zbog toga i dolazi do poremećaja u društvu koji se ogledaju u porastu kriminala, narkomanije i ostalog – tvrdi Delić.
Dodao je da, dugoročno, društvo zbog takve situacije može “ostariti”, jer dolazi do emigracije mladih, do pada nataliteta i slično, ali da su institucije za zapošljavanje svjesne važnosti zapošljavanja mladih, pa je veći dio sredstava namijenjenih za programe aktivnih mjera usmjeren na mlade. Također, kroz neke nove programe, u saradnji s drugim institucijama, pokušava se povećati zaposlivost mladih kroz unaprjeđenje njihovih znanja i vještina, njihove spremnosti da uđu na tržište rada, da se predstave, i da budu aktivni tražioci posla.
– Situacija bi sigurno bila daleko bolja da imamo razvijen privatni sektor, odnosno formiran veći broj malih i srednjih preduzeća koja u razvijenijim zemljama prihvataju najveći broj mladih izašlih iz obrazovnog sistema. Naši mladi su dobri ljudi i svakako zaslužuju da puna pažnja bude posvećena rješavanju njihove teške situacije na tržištu rada – kazao je Delić.
Po njegovim riječima, tačan podatak o dužini trajanja nezaposlenosti, zbog nepostojanja jedinstvenog informacionog sistema tržišta, nemoguće je dobiti.
– Također, moramo biti svjesni činjenice da veliki broj osoba koje su na evidencijama nezaposlenih ipak ostvaruju prihode u okviru sive ekonomije. Za kvalitetno praćenje tog trenda moraju se uvezati poreske, zdravstvene i evidencije službi za zapošljavanje, a uz dodatne aktivnosti inspekcija siguran sam da bi situacija bila daleko povoljnija, a podaci mjerodavni – rekao je Delić.
On je naveo da je za otvaranje novih radnih mjesta potreban pozitivan poslovni ambijent koji će privući potrebne investicije, jer ćemo samo na taj način nezaposlenost smanjiti i staviti je u neke realne, s drugim zemljama uporedive okvire.
– Činjenica je da u državi postoje inicijative za izmjene postojećih zakonskih rješenja kojima bi bio postignut taj cilj, a postoji i spremnost institucija da pristupe rješavanju tog problema. Upravo iz tog razloga od “Konferencije o rastu zaposlenosti – na putu ka oporavku”, koja će okupiti najeminentnije stručnjake iz te oblasti, očekujem da ukaže da upravo nezaposlenost uzrokovana ekonomskom krizom predstavlja najveći problem u našem društvu – istakao je Delić.
Siguran je da će učesnici konferencije predložiti neke inovativne ideje i mjere neophodne za izlazak iz ovakvog stanja, kao i da će biti doneseni zaključci koji će biti uključeni u strategije zapošljavanja, akcione planove zapošljavanja, ali i u smjernice za rad institucijama u drugim oblastima od kojih neposredno zavisi stepen zapošljavanja.
Komentirajući upozorenja o neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, Delić je rekao da je činjenica da ona u Bosni i Hercegovini postoji.
– Mi imamo kvalitetne obrazovne institucije i kvalitetan kadar, ali nastavne planove i programe treba kontinuirano prilagođavati, ne samo potrebama poslodavaca, nego i savremenim trendovima u nauci i tehnici, novim tehnologijama. Treba obrazovati kadar za nova zanimanja, koja ranije nisu ni postojala, a istovremeno treba prestati obrazovati kadar koji na tržištu rada realno nije potreban. Istovremeno, poslodavci u sadašnjim uvjetima poslovanja nisu sposobni izraziti svoje potrebe za kadrom u nekom dugoročnom periodu, što bi bila realna osnova za prilagođavanje obrazovnog sistema – naglasio je Delić.
Također, ističe da je potrebno izmijeniti i propise po kojima se priznaju samo formalno stečena znanja, ali ne i vještine, a upravo su stručne vještine koje se stiču u neformalnom obrazovanju ono što sve više interesuje poslodavce.
– Stoga, smatram da uz određene zakonske izmjene, te uz rad s mladima radi informiranja o potrebama tržišta rada, kao i uz modernizaciju obrazovnog sistema, možemo u relativno kratkom periodu očekivati daleko bolje rezultate. Naravno, uz razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta gdje će mladi ljudi dobijati posao – zaključio je Delić.