Vrlo praktično prikazano, Karačić je istakla da ukoliko bi se prihvatili prijedlozi Zavoda za statistiku RS-a o nerezidentnom stanovništvu takvog stanovništva bilo bi 12% odnosno 438.000 dok bi, ukoliko se preporuke IMO tima ispoštuju, ovakvog stanovništva bilo 7% ili 268.000
Pred sutrašnju sjednicu Centralnog popisnog biroa u Federalnom zavodu za statistiku održana je konferencija za medije na kojoj su taksativno prikazane sve preporuke IMO tima od 2014. do danas.
Galiba Karačić sekretar Zavoda i član CPB-a kazala je da se u ovom periodu od posljednje sjednice CPB-a nisu čuli s drugim učesnicima ovog procesa, a da su jučer predsjedavajućem CPB-a Velimiru Jukiću, direktoru Agencije za statistiku BiH poslali dopis u kojem su tražili odgovore da li je Zavod za statistiku RS-a ipak odlučio prihvatiti preporuke IMO-a ili sutra neće biti ništa od dogovora. No, ona je kazala da odgovor nisu dobili.
Vrlo praktično prikazano, Karačić je istakla da ukoliko bi se prihvatili prijedlozi Zavoda za statistiku RS-a o nerezidentnom stanovništvu takvog stanovništva bilo bi 12% odnosno 438.000 dok bi, ukoliko se preporuke IMO tima ispoštuju, ovakvog stanovništva bilo 7% ili 268.000.
– Morate znati da je nama u Zavodu za statistiku FBiH nebitno koje su nacionalnosti ovi rezidenti odnosno nerezidenti ali je jako važno da imamo što više rezidentnih stanovnika jer i sa ovih 7% mi smo zemlja koja prednjači u regionu po broju nerezidentnog stanovništva – kaže Karačić.
Primjera radi, u Hrvatskoj i Srbiji nema više od 5% nerezidentnog stanovništva. S obzirom da se iz Zavoda iz RS-a traži i da se i pitanje 40 (mjesto rada i školovanja) uvrsti za utvrđivanje rezidentnog stanovništva kakvog je 59.000, Federalni zavod za statistiku smatra da ovo pitanje ne može uticati na utvrđivanje statusa rezidenta.
Zavod za statistiku navodi da se drži preporuka IMO-a, a Karačić ističe da ovo pitanje nije ključno za provođenje popisa niti je navedeno da treba biti dio varijabli koje se koriste za utvrđivanje statusa rezidenta.
– Posebno sporno kod ovog pitanja, odnosno zahtjeva da bude uvedeno kao osnova za određivanje rezidenta je da baza podataka kontrolnog popisa ne sadrži podatke o mjestu rada i školovanja čime bi bila onemogućena uporedivost rezidentnog stanovništva popisa i PES-a.
Zavod za statistiku RS-a također želi isključiti iz dalje obrade 12.500 djece mlađe od 15 godina koja su dala informacije o sebi, no analiza je pokazala da se u ovim slučajevima radi o sistemskoj greški popisivača jer ko je dao podatak – umjesto član domaćinstva označavali su odgovor osoba koja se popisuje. Primjer ove sistemske greške popisivača viđaju se u popisnicama gdje dijete od 0 godina daje samo podatke što je nemoguće.
Karačić je govorila i o 9 determinističkih pravila, a čijom primjenom se postiže konzistentnost između odgovora na način da se vrši izmjena samo jednog odgovora na pitanjima od 1 do 7 ali samo u slučajevima kad to pitanje ne utiče na utvrđivanje rezidentnog statusa.
– Ako bi se postigla saglasnost o ovim pravilima od ukupnih 95.000 ovakvih popisnica rezidenata bi bilo 70.000, a 25.000 nerezidenata.
Osim ovoga, Karačić je spominjala primjenu 29 determinističkih pravila za razvrstavanje po rezidentnom statusu. To znači da 89.000 popisnica nije moglo biti utvrđeno na osnovu pitanja od 1 do 7 da li su rezidentni ili ne.