Klubovi liječenih alkoholičara na području Federacije BiH osnovani su na principu samopomoći i uzajamne pomoći radi ostvarenja uspjeha u apstinenciji i postizanja kvalitete življenja za pojedinca i obitelj.
Predsjednica Udruženja klubovi liječenih alkoholičara (KLA FBiH) Lejla Ramić kaže Feni da apstinencija od alkohola nije dovoljna sama po sebi. Potrebno je mijenjati dosadašnji način života, odnos prema sebi, među supružnicima, prema djeci, prijateljima, a to se postiže aktivnim sudjelovanjem u klubu i radom na sebi.
“U klubovima se razvija prijateljska atmosfera, povjerenje i uvažavanje, razmjenjuju iskustva, te pruža podrška i ohrabrenje u teškim trenucima na putu ka uspjehu u procesu dalje rehabilitacije. Sve po principu pomažući drugima pomažem samom sebi”, istaknula je Ramić.
Klub Centar Ciglane najmlađi je klub koji funkcionira u okviru Udruženja klubova liječenih alkoholičara. Formiran je 2009. godine uz podršku Općine Centar i JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, a ta podrška još traje. Od tada je broj članova kluba varirao, od perioda kad je rastao do stagniranja i smanjivanja broja članova.
Ostajali su najuporniji, oni koji su prepoznali da je klub mjesto gdje ih razumiju, prihvaćaju i gdje mogu zadovoljiti potrebe i ostvariti ciljeve.
Posebnu kvalitetu radu tog kluba daju supruge liječenih alkoholičara, a zahvaljujući tome i funkcionira kao velika obitelj. Česta su okupljanja i van prostorija Kluba. Organiziraju druženja, posjete kulturnim manifestacijama kao i druge aktivnosti.
Godišnje, na skupštinama, dodjeljuju priznanja za vrijeme provedeno u apstinenciji od alkohola. To je najsvečaniji čin, a ujedno ima i veliko motivacijsko i terapijsko značenje, ne samo za onoga ko prima priznanje nego i za one koji su tek ušli u proces odvikavanja i kojima se otvara put ka uspjehu.
Apstinencija od alkohola u klubu Centar je od 1 do 12 godina i to je ono što usrećuje samog ovisnika, njegovu obitelj i terapeute. U tim klubovima vlada pozitivna, prijateljska atmosfera, svi se razumiju jer imaju isti cilj. Stoga pozivaju sve koji imaju problem da im se pridruže, te ističu da je ovisnost o alkoholu bolest koja se može i mora liječiti.
Klubovi imaju po 12 do 20 članova, a njihova dob je od 26 do 72, ali najveći broj ih je između 45 i 55 godina.
Upitana za to kako nastaje ovisnost, Ramić naglašava da na to pitanje ne postoji samo jedan odgovor, osim da su izvori doista različiti i mnogobrojni i da se nalaze gotovo svugdje oko, ali i unutar osobe. Kao mogući izvori nastanka i razvoja ovisnosti navode se izvori u širem društvu, među vršnjacima, u obitelji i u pojedincu.
“Sa sigurnošću se ne može reći ko će postati ovisnik, iako se smatra da što je dobna granica prvog susreta s alkoholom niža, to je opasnost za razvoj alkoholne ovisnosti veća. Pojedinac može svojim osobnim obilježjima doprinijeti pojavi ovisnosti, ali i njenom sprječavanju ili zaustavljanju. Ta obilježja čine znanja, vještine, osjećaji koje doživljava i iskustva koje je proživio. U pozadini posezanja za nekim sredstvom ovisnosti nalaze se posve prirodne ljudske potrebe za doživljavanjem ugode, te težnja i znatiželja za novim iskustvom. Određenu ulogu imaju i genetske predispozicije, koje se ogledaju u razvoju živčanog sistema zbog čega različiti ljudi mogu doći u dodir s alkoholom, ali neće se svi jednako odnositi prema konzumaciji”, naglasila je.
Izvori rizika u obitelji su najčešće nestabilnost obitelji (razvod, smrt članova, stambeno razdvajanje, pojava stresnih i traumatičnih događaja, neadekvatnost roditeljskih postupaka, postojanje ovisnosti u obitelji kad djeca uče „ovisničko ponašanje“…).
U našim uvjetima jedan od uzroka nastanka ovisnost su i traumatska iskustva doživljena tokom rata, kad su pojedinci počeli više konzumirati alkohol da bi se lakše nosili i prevazišli smetnje (nesanica, košmarni snovi, depresija, strah ) PTSP-a.
“Alkoholna ovisnost se može uspješno zaliječiti, ne izliječiti jer svaki pokušaj ponovnog konzumiranja alkohola ovisnika dovodi u još težu situaciju. Ovisnost o alkoholu se i ogleda u tome da se ne može kontrolirano piti, već kad se dođe u kontakt s alkoholom osoba ne može prekinuti konzumirati alkohol.
To je jedan od simptoma (tzv. gubitak kontrole), zatim jutarnje “popravljanje“ da bi mogao funkcionirati i pad tolerancije, kad se gubi sposobnost podnošljivosti alkohola, male količine dovode u stanje opijenosti. Ako osoba ima te simptome, onda je već razvijena ovisnost o alkoholu”, naglasila je.
Udruženje klubova liječenih alkoholičara FBiH surađuje sa sličnim udruženjima država okruženja, intenzivno razmjenjuju iskustava i organiziraju manifestacije.