Timothy Less, bivši britanski diplomat čija je analiza prilika na Balkanu i zalaganje za formiranje etničkih država, objavljena u časopisu Foreign Affairs izazvala burne reakcije na ovdašnjim prostorima, u intervjuu za Jutarnji list poručio je da ostaje pri svojim tezma. I dalje istrajava na stavu da bi uspostavljanja Velike Srbije, Hrvatske i Albanije osiguralo mir i stabilnost na Balkanu.
Na pitanje da li je svjestan da su slične ideje izazvale ratove u devedesetima, Less kaže da “Na Balkanu nema uvjeta za stvaranje uspješnih multietničkih država u kojima bi tamošnji građani, neovisno o nacionalnosti, uživali jednaka prava, sigurnost i ekonomske prilike. To je regija u kojoj postoji manjak demokratske tradicije i ustavnog liberalizma, kakav manjinama pruža samopouzdanje i povjerenje u institucije države u kojoj žive”.
– Zapad nije u stanju spriječiti manjinske narode u pokušajima povezivanja s matičnim državama. U septembru su bosanski Srbi uz podršku Rusije održali uspješan referendum o Dejtonu, a da sa Zapada nije bilo ozbiljne reakcije. Sada smo svjedoci kako bosanski Srbi i Hrvati zahtijevaju izbacivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, i prijete kako će u suprotnom povući svoje predstavnike iz državnih institucija. Želim naglasiti kako nigdje nisam predložio stvaranje etnički čistih država. Treba osigurati da u punoj sigurnosti u Republici Srpskoj ostanu živjeti svi Bošnjaci koji bi to željeli, ili Makedonci koji bi živjeli u dijelu Makedonije koji je većinski albanski. Uostalom, Albanija, Srbija, Crna Gora i Hrvatska pokazuju kako je moguća integracija manjina unutar država, a da se ne dovodi u pitanje nacionalna sigurnost. Što je u potpunoj suprotnosti s Bosnom, Makedonijom i Kosovom, u kojima postoje nezadovoljne nacionalne manjine na etnički homogenim područjima, čije težnje uzrokuju permanentne tenzije u odnosima s većinskim stanovništvom, a sve tri države su i posve disfunkcionalne – laže Less.
Na konstataciju da bi realizacija tih teza značila podjelu Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije, on poručuje:
– Uvjeren sam kako bi tenzije u regiji nestale kada bi Srbima, Albancima i Hrvatima bio osiguran život u okviru nacionalnih država. Otkako su republičke granice priznate kao državne, događala su se etnička čišćenja, često se postavlja pitanje moralnosti zahtjeva bosanskih Srba koji se žele odcijepiti od BiH, dok većinski narodi poput Bošnjaka i Makedonaca mogu računati na međunarodno pravo u prevenciji secesionističkih pokušaja nezadovoljnih manjinskih naroda. Zato sam preporučio postupni pristup u formiranju nacionalnih država, u kojem bi sudjelovali predstavnici većinskog i manjinskih naroda, kao i međunarodne zajednice. Najvažnije je da taj proces započne, i to na prihvaćanju realnosti, a ne idealizmu.
Less samtra da bi zapadnu Hercegovinu trebalo pripojiti Hrvatskoj, ujediniti Albaniju i Kosovo, a Srbija bi se prostirala do Banje Luke.
– Otprilike tako. Iako je u BiH moguće da neki dijelovi Republike Srpske i hrvatskih područja budu priključeni budućoj bošnjačkoj državi – konstatuje.
Govoreći o ulozi Rusije na Balkanu, on kaže da je ruska politika utjecajna u Srbiji jer su u Kremlju odlučili da neće priznati Kosovo.
– Ali ta se odluka može povući u svakom trenutku, i zato je Srbija ovisna o Rusiji. Rusija je istovremeno stekla uporište i u R. Srpskoj, tako što podržava zahtjeve bosanskih Srba koji se žele odvojiti. Rusi mogu izazvati krizu tako što će Srbima obećati potporu ako odluče napustiti BiH. Ali isto tako ruska uloga ne mora biti negativna i nastave li bosanski Srbi zahtijevati veću autonomiju važno je da Rusija dobije mjesto za pregovaračkim stolom. Najveći zahtjev Rusije je da bude tretirana kao velika sila, i ako će to Zapad prihvatiti, Rusi bi mogli postati zahvalan partner – zaključuje Timothy Less.