Migrira se uveliko i odavno iz Bosne i Hercegovine. Pogotovo sada kada se tržište Evropske unije oporavlja od covida. Ogromna je potražnja na zapadu za našim radnicima. I odoše, zna se zbog čega.
Deutsche Bahn zapošljava mašinovođe iz regiona bivše Jugoslavije. Za posao ne postoje starosna ograničenja, a prijave se ne moraju podnijeti na njemačkom jeziku, piše N1.
Počelo je ovako…
A onda su stranci po radnike počeli dolaziti u BIH – lično. Norveška firma 26-27 februara bit će u Sarajevu. Traže automehaničare, autolakirere i limare.
Benjamina Hecu – vlasnika automehaničarske radnje u Sarajevu brine ovaj pristup. I onako je, kaže, teško naći kvalitetnog radnika, a sada će biti još teže.
“Mi imamo firmu osam godina i za tih osam godina samo sam jednog radnika uspio zadržati. Inače, su svi uredno prijavljeni, osigurani, plate su na vrijeme, ali ne možete naći ljudi. Puno ljudi je otišlo u zadnje vrijeme, imao sam jednog radnika koji je otišao u Njemačku pa se vratio ovdje tri mjeseca da premosti, i ponovo ode u Njemačku da radi. Mi smo 2-3 puta raspisivali konkurs. Dođu, nestručni, očekuju previše, ja sam rekao – ako je do mene da riješimo, ali nisam mogao naći zajednički jezik s tim ljudima”, prepričava Heco, vlasnik automehaničarske radnje.
Da se na oglase domaćih firmi rijetko ko javlja potvrđuje i Omer Korjenić – analitičar tržišta rada. Tržište za angažman kvalitetne radne snage svakim danom se sužava.
“Trenutno u BIH trećina spada u nekvalifikovane radnike, oni koji nisu stručno osposobljeni za bilo kakav posao, posmatrajući dobnu strukturu trećina su oni koji imaju preko 50 godina. Morat će se intezivirati socijalni dijalog između Vlade, poslodavaca i sindikata u smislu reduciranja troškova rada, smanjenje poreza i doprinosa i posljedično povećanja plaće”, izjavio je Korjenić.
Koliko god apsurdno zvuči, rješenje bi moglo biti i uvoz radne snage.
“Bićemo prinuđeni uvoziti radnu snagu, u tome već svjedočimo u Službama za zapošljavanje, gdje naši poslodavci iskazuju interes za radnicima sa Dalekog istoka. Već se spominju radnici sa Filipina, Bagladeša, Bankoka u ugostiteljstvu, proizvodnim i uslužnim djelatnostima”, dodaje Korjenić.
Ili da BIH konačno donese zakone koji regulišu zapošljavanje i privredu. Zakoni o doprinosima i porezu na dohodak godinama su u parlamentarnoj proceduri.
Dok BIH ne donese konkretne politike kojim bi zadržala radnu snagu, vozovi i autobusi prolaze. S njima odlaze i radnici koji strpljenja za čekanje – više nemaju.