Nakon protesta početkom februara pale su četiri kantonalne vlade. Ovih dana trebala bi biti formirana Vlada TK, dok u druga tri kantona, kako sad stvari stoje, nećemo uskoro svjedočiti novim vladama. Sasvim je izvjesno da do oktobra pojedini kantoni ostanu s vladama u “tehničkom mandatu”.
U Sarajevskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu trenutnu političku situaciju moguće je opisati šahovskom terminologijom: većina pijuna je stradala, kraljevi opstaju, a na političkoj tabli je pat-pozicija. U ova tri kantona vlade su neposredno nakon dešavanja od 7. februara podnijele ostavke, koje su skupštine sva tri kantona uredno prihvatile.
Građani, uglavnom organizirani putem plenuma, tražili su da se u što skorije vrijeme formiraju nestranačke, ekspertne vlade, pri čemu su pojedini plenumi povremeno imali ideju da oni preuzmu ingerencije skupštine kantona i da imenuju mandatare za sastavljanje novih vlada. Sve slabiji pritisak građana, nekonzistentni i povremeno protivustavni zahtjevi plenuma skinuli su s leđa političara u kantonalnim skupštinama “pritisak” koji je od njih tražio formiranje vlada. Ponovo su prevladali uskostranački interesi, pojačani davno započetom izbornom kampanjom.
Sarajevo: Loše
U Kantonu Sarajevo vlada se nalazi u tehničkom mandatu i zakonski rok u kojem bi trebao biti predložen novi mandatar ističe za dvije sedmice. U proteklom periodu jedino se ime Besima Spahića, profesora s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, spominjalo u kontekstu novog mandatara kojeg bi podržao plenum, ali je on odbio ponuđenu funkciju.
Dvije najjače stranke u Skupštini KS, SDA i SDP, već ranije su najavile da neće predlagati novog mandatara. Iz Kantonalnog odbora SDA za Novo vrijeme su potvrdili da ostaju pri odluci da oni neće predlagati mandatara. Trenutno u Skupštini KS svjedočimo neformalnoj koaliciji SDA i SDP, a poslanik Naše stranke Peđa Kojović smatra da bi najmoralnije bilo da ove dvije stranke i zvanično formiraju novu vladu. Međutim, nijednoj od ove dvije stranke nije u interesu da se takva koalicija ozvaniči jer je do izbora ostalo samo šest mjeseci, a KS se nalazi u teškom stanju kad su u pitanju finansije.
Pat-pozicija u Skupštini Kantona Sarajevo traje još od početka godine, a sasvim očita postala je nakon ostavke Damira Marjanovića, ministra obrazovanja, nauke i mladih, i ovo upražnjeno mjesto ni do danas nije popunjeno. Kad se zna da je i SBB najavio da neće imenovati novog mandatara, postaje jasnije koliko je trenutna situacija komplicirana.
Zenica: Gore
U Zeničko-dobojskom kantonu situacija je vrlo slična, pri čemu do sada niko, ni stranke ni plenum, nije izašao sa svojim kandidatom za mandatara. “Ne možemo uskoro očekivati imenovanje mandatara za sastavljanje nove Vlade ZDK jer još nijedan klub poslanika u Skupštini ZDK, koji jedini imaju pravo predlagati mandatara, nije dostavio svoj prijedlog. Fazu u kojoj je očekivao da od klubova poslanika dobije ime mandatara kolegij je apsolvirao, a mi smo čak dozvolili da i drugi, prije svega plenumi, predlože mandatare. Naravno, plenumi i druga udruženja trebala su dobiti i podršku nekog kluba u Skupštini ZDK da bi njihov prijedlog bio proceduralno valjan.
Sad čekamo na njih, a neki rok dokad bi oni to trebali dostaviti jeste početak aprila”, kaže za Novo vrijeme Sretko Radišić, predsjedavajući Skupštine ZDK. Ni Radišić ne isključuje mogućnost da vlada u ostavci na čelu s premijerom Munibom Huseinagićem nastavi obnašati izvršnu vlast sve do oktobra. “Skupština ZDK je prihvatila odluku o razrješenju Vlade ZDK, s tim da odluka stupa na snagu od trenutka imenovanja nove vlade.” Pojednostavljeno, vlada na čelu s premijerom Huseinagićem bit će smijenjena tek kad bude imenovana nova vlada. U trenutnoj situaciji kad je predizborna kampanja uveliko počela, realno je da i ZDK oktobar dočeka s trenutnom vladom.
Bihać: Najgore
Najkompliciranija situacija je u Unsko-sanskom kantonu, gdje ne samo da nije izvjesno formiranje nove vlade nego i ona u tehničkom mandatu faktički ne postoji. “U USK trenutno nema mandatara za sastav nove vlade. Dževad Muslimović (SDA), kojem je bio povjeren mandat za formiranje Vlade USK, vratio je mandat jer u Skupštini USK nije uspio skupiti 16 potpisa koji bi podržali njegovu vladu. U skladu s Ustavom USK i pravilnikom o radu Skupštine USK, mogu reći da trenutno nemamo novih imena mandatara”, kaže za Novo vrijeme Farko Hodžić, predsjedavajući Skupštine USK. “Bosansko proljeće”, neformalna skupina građana koja je vodila proteste, uputila je prema Skupštini USK prijedlog da mandatar bude Hajrudin Hasić, ali taj prijedlog nije podržan ni od jednog kluba poslanika u Skupštini. Neformalno, boračke organizacije predlagale su Genca Trnavcija, profesora na Pravnom fakultetu u Bihaću.
Vlada USK, na čelu s premijerom u ostavci Hamdijom Lipovačom, nastavlja djelovanje u tehničkom mandatu, a Hodžić kaže da je sasvim izvjesno da bi tako moglo ostati sve do izbora u oktobru. Na pitanje radi li vlada u punom kapacitetu, Hodžić kaže da vlada radi “s vremena na vrijeme, odnosno kad hoće i kako hoće”. Određeni ministri se pojavljuju, neki uopće ne dolaze na posao; rade, kako se to kaže, kako im se ćefne”, kaže Hodžić. Podsjetimo da je Lipovača u trenutku podnošenja ostavke insistirao da sve pečate Vlade USK preda upravo Hodžiću, koji mu je, sve do osnivanja Demokratske fronte, bio i stranački kolega u SDP-u. Još odranije u Vladi USK-a upražnjena su mjesta ministara unutrašnjih poslova i ministra privrede, pri čemu njihove funkcije obavlja premijer Lipovača ili sekretari tih ministarstava.