Dok slovenački premijer, bar kroz izjave u medijima, najavljuje da će Slovenija isplatiti staru štednju koju su u Ljubljansku banku uplaćivale štediše iz bivših jugoslovenskih republika, zvaničnici iz Srbije šute.
Iako je i Srbiju, baš kao i Sloveniju, na povrat stare devizne štednje štedišama Investbanke van Srbije, još ljetos obavezao Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, postoje samo zvanične najave da će se osnovati radna grupa koja bi srpskoj vladi trebalo da predloži rješenje za ova sporna pitanja, pišu Novosti.
Presuda u slučaju „Ališić i drugi protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije“, koju je ovaj sud donio 16. jula, obavezuje, između ostalih, Srbiju da vrati staru deviznu štednju nekadašnjim klijentima tuzlanske filijale Investbanke, ali predstavlja i „model ponašanja“ za sve ostale stare devizne štediše koje ne žive u Srbiji.
Srbija već godinama isplaćuje staru deviznu štednju, koju je od 2002. godine priznala kao javni dug i u to ime emitovala državne obveznice. Posljednje hartije na naplatu dospijevaju 31. maja 2016. godine. Problem je, međutim, upravo sa štedišama koji su ulagali u banke u jednoj republici SFRJ, a poslije ratnih zbivanja devedesetih se preselili u drugu, sada već nezavisnu državu. A staru štednju su bivše republike isplaćivale po principu: ako ovde plaćaš porez, imaš pravo na naknadu izgubljene štednje. Dakle, osim devizne štedne knjižice, uslov za povrat štednje je bio – prebivalište na teritoriji Srbije. Za sve druge nada da će doći do svog novca zavisila je od nekoliko riječi: „kako se ugovori sa državama sukcesorima SFRJ“.
Prije raspada SFRJ, Investbanka je u Bosni i Hercegovini imala organizacione dijelove u Tuzli i Sarajevu u periodu od 1977. do 1992. godine.
– Ukupna stara devizna štednja deponenata Investbanke položena u organizacionim dijelovima banke na području BiH, na dan 3. januar 2002. godine iznosila je 80.868.302,22 eura i to: u poslovnoj jedinici u Tuzli 67.521.799,57 eura, a u poslovnoj jedinici u Sarajevu 13.346.502,65 eura – podaci su Agencije za osiguranje depozita, koja je stečajni upravnik ove banke.
Koliko tačno štediša van granica Srbije potražuje novac na ime nekadašnje štednje u Investbanci – javnosti nije poznato. U Agenciji su „Novosti“ dobile samo broj podnijetih prijava potraživanja u momentu kada je banka gurnuta u stečaj.
– Nad Investbankom je stečajni postupak otvoren 3. januara 2002. godine – rečeno je „Novostima“ u Agenciji.
– U zakonskom roku od 60 dana, blagovremeno su podnijete 322 prijave potraživanja po osnovu stare devizne štednje deponovane kod organizacionih dijelova Investbanke u BiH.
– Srbija je u procesu osnivanja radne grupe koju će činiti predstavnici Ministarstva finansija, Narodne banke Srbije, Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva pravde i Agencije za osiguranje depozita, a čiji će zadatak biti da predloži rješenje Vladi Srbije za sva sporna pitanja u vezi sa starom deviznom štednjom – rečeno je „Novostima“ u Ministarstvu finansija na pitanje kakvi su planovi Srbije u odnosu na presudu Evropskog suda za ljudska prava.