Posljednjih nekoliko sedmica službe hitne pomoći širom BiH krcate su pacijentima koje je napao stomačni virus, za koji je karakteristično višednevno povraćanje, dijareja i povišena temperatura. U službama hitne pomoći kažu da je broj pacijenata veći i do 20 posto u odnosu na razdoblje od prije nekoliko mjeseci.
Kosana Stanetić, načelnica Službe obiteljske medicine u Domu zdravlja Banja Luka, potvrdila je da je povećan broj pacijenata sa stomačnim virusom i da je uzrok uglavnom loša osobna higijena u ljetnim mjesecima.
“Radi se uglavnom o crijevnim infekcijama, blažeg oblika, bitno je da nemamo težih slučajeva kao što je salmonela”, istakla je Stanetićeva za Nezavisne.
Ove infekcije najčešće se dobiju zbog neredovnog pranja ruku i termički neobrađene hrane.
Dušan Pavlović, načelnik Hitne službe u Domu zdravlja Tuzla, kazao je da je broj pacijenata sa virozom stomačnog gripa veći između 15 i 20 posto: “To su infekcije karakteristične za ovo doba godine, kada su velike vrućine i kada građani svakodnevno borave na kupalištima i jedu hranu koju nose od kuće i koja čitav dan stoji u torbi na takvoj temperaturi.”
On je naveo da se ove viroze mogu prenijeti konzumacijom lako kvarljivih namirnica, kao što je sladoled, slabo oprano voće i povrće, povećana konzumacija gaziranih i hladnih pića. “Virus se manifestira uglavnom dijarejom i povraćanjem i ponekad i visokom temperaturom, a traje dva do tri dana.”
Igor Kapetanov, načelnik Službe hitne pomoći u Domu zdravlja Foča, kazao je da i u ovom području ima dosta prijava pacijenata sa virozama, koje liječnici uglavnom zovu bolest “prljavih ruku”.
“Među najrizičnijim namirnicama je mljeveno meso, na primjer, zbog čega treba izbjegavati hamburgere, pljeskavice, ćevape i sličnu brzu hranu, jer se nakon njenog konzumiranja najlakše dobije ovaj virus”, istakao je Kapetanov.
On je naveo da je također potrebno više pozornosti posvetiti adekvatnom čuvanju hrane u frižideru kao i termičkoj obradi hrane. “Opće poznata stvar je da se hrana u ovim ljetnim mjesecima lako kvari i da se ili mora baciti ili odmah sačuvati u frižideru. Pored toga više pozornosti se mora posvetiti higijeni, redovno prati ruke, toplom vodom i sapunom.”
Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog, upozorila je građane da je najbolje preventivno djelovati na sprečavanju pojave ovih bolesti.
“Dobra osobna higijena jedna je od najvažnijih prepreka pojavi zaraznih, a i drugih bolesti među ljudima, a nasuprot tome, neodržavanje osobne higijene može dovesti do pojave zaraznih bolesti kao što su obična prehlada, gripu, infektivni proljevi, zarazna žutica i druge crijevne zaraze, kao i pojavu kožnih bolesti, gljivičnih infekcija, svraba, tjelesnih nametnika, ušiju”, objašnjava Ravlija.
(Radiosarajevo,Nezavisne)