U Deklaraciji koju su sinoć u Banjoj Luci potpisali predstavnici vjerskih zajednica u BiH, ali ne i Srpske pravoslavne crkve, između ostalog se navodi da potpisnici podržavaju ulazak BiH u euroatlanske integracije, te da apeluju na domaće političko vodstvo da svoje deklarirane obaveze u vezi s EU prevedu u konkretna djela.
Ističe se i da potpisnici ohrabruju političare na što hitnije provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”.
Deklaraciju su potposali predstavnici Katoličke crkve te Islamske i Jevrejske zajednice nakon molitvenog skupa kojim je počeo Međunarodni samit o miru i pomirenju “Korak naprijed”.
U tom dokumentu se iznosi i ocjena da je u “pozadini aktulenog društvenog stanja u BiH na političkom, ekonomskom, duhovom i svakom drugom nivou, stoji teška moralna kriza, jer su pogažene temeljne vrijednosti pravednosti i solidarnosti”.
– Kao vjernici u jednog Boga znamo da nitko nema pravo zloupotrebljavati vjeru i, uime Boga ili svoje vjerske zajednice, poticati na netrpeljivost ili pozivati na nasilje prema drugom čovjeku, nanositi zlo…- stoji u Deklaraciji.
Izražava se opredjeljenost da će se kao vjerski predstavnici zalagati za duhovnu pomoć i konkretnu solidarnost prema obespravljenim, siromašnima, starim i napuštenima, nezaposenim, onima koji su gurnuti na rub društva i kojima nema tko pomoći.
Naglašavju da je potrebno poduzeti mjere koje će omogućiti održivi povratak svih izbjeglih i prognanika, koji se žele vratiti u svoj rodni kraj.
– Želimo tako doprinijeti pomirenju i trajnom miru u našoj zemlji i u ovom dijelu Evrope – stoji u potpisanom dokumentu, nakon molitveno-meditativnog zborovanja kojim je počeo trodnevni Međunarodni samit o miru i pomirenju “Korak naprijed”.
Inicijativu za održavanje samita, na prijedlog biskupa banjolučkog mons. dr. Franje Komarice, pokrenula je grupa profesora i znanstvenika s poznatog američkog sveučilišta Harvard u Bostonu.
Jedan od glavnih ciljeva samita jest zainteresirati međunarodnu zajednicu za zauzeti rad na pomirenju i pravednom miru, što, između ostalog, uključuje i omogućavanje povratka prognanika i izbjeglica u njihov zavičaj i održivi ostanak u njemu.
Ovim samitom želi se vratiti Bosnu i Hercegovinu na globalnu medijsku, duhovnu i političku scenu, čime bi se oživjela svijest o potrebi pomirenja na ovim prostorima i u cjelini.
(Fena)