Život u cijeloj Bosni i Hercegovini svakim danom postaje sve teži. Porodice koje su radno sposobne i imaju zaposlenje jedva krpe kraj s krajem, a sve je više onih koji nemaju posao, a samim tim ni sredstava za osnovne životne potrebe.
Cijene osnovnih životnih namirnica, kao i sve ostale godinama poskupljuju.
Iako statističke agencije tvrde suprotno građani tiha poskupljenja osjete na džepovima. Za 300 maraka prije nekoliko godina su se mogle kupiti osnovne namirnice za cijeli mjesec, dok danas za te iste novce ne možete ni polovinu potrebnih namirnica. U takvoj situaciji ni dvije prosječne plate u jednoj porodici nisu dovoljne da se podmire svi troškovi zbog čega se poseže za zaduživanjem, uglavnom putem kratkoročnih kredita, raznih kartica i pozajmica.
Za svaki veći trošak, poput slanja djece u školu, godišnjeg odbora, kupovanja zimnice, podižu se pozajmice od nekoliko tisuća maraka koje se onda vraćaju po godinu dana. U prilog činjenici da se živi na kredit idu podaci Agencije za bankarstvo Federacije BiH u kojima se navodi kako je u prošloj godini povećan broj izdanih kredita, kako građanima tako i preduzećima. Krediti koji su podignuti u bankama, u 2015. godini zabilježili su rast od 3,9 odsto ili 440 miliona maraka i na kraju godine iznose 11,6 milijardi maraka.
Krediti stanovništvu iznose 5,7 milijardi KM i zabilježili su rast od 5 odsto ili 257 miliona maraka, dok krediti pravnim licima iznose 5,9 milijardi maraka i zabilježili su rast od 3,2 odsto ili 183 miliona KM. Od te cifre oko 13 posto su nekvalitetni krediti, odnosno krediti koji se ne otplaćuju na vrijeme. Ono što se može iščitati iz podataka Agencije jeste da od muke građana veoma dobro profitiraju banke koje su u 2015. godini u Federaciji BiH ostvarile najpozitivniji finansijski rezultat od 1996. godine tj. dobit u iznosu od 149 miliona maraka.
Zanimljiv je i podatak kako se povećala i štednja građana za čak 8 odsto, odnosno za 543 miliona maraka. U bankama je štednja dosegla cifru od čak 7,2 milijarde maraka. Iz izvještaja Agencije za bankarstvo može se iščitati i kako se trend zaduživanja kod mikrokreditnih organizacija smanjuje, a sve više se građani vraćaju zaduženjima koja je teže ostvariti, ali koja su znatno povoljnija u bankama.
U izvještaju Agencije o poslovanju mikrokreditnih organizacija se navodi kako su ukupni bruto krediti MKO, na kraju 2015. iznosili 355,4 miliona KM i manji su za oko 7 odsto u odnosu na prethodne godine, dok su neto krediti iznosili 352 miliona KM manji su za 1 odsto. Prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na ukupne kredite u mikrokreditnom sektoru su iznosile 24,70 posto.