Komentari puni jezika mržnje na društvenim mrežama i web portalima ne prestaju od kada se dogodio teroristički napad u Zvorniku. Bez obzira na brojne apele za smirivanje situacije online slika BiH je posve drugačija.
To je slika mržnje, netolerancije i nerazumijevanja. Komentatori su često podijeljeni na dva tabora – na one koji govore o osveti i one koji uzvikuju “terorizam”. Razlike među njima čine se nepremostivim.
Nisu problem samo društvene mreže, neki su mediji situaciju na internetu doveli do usijanja naslovnicama koje su sve osim poziva na smirivanje situacije.
Samo letimičan pogleda na komentare na društvenim mrežama, nakon terorističkog napada u Zvorniku, svakog normalnog čovjeka ostaviće bez teksta. Od poziva na osvetu, podrške terorizmu, do prebrojavanja kostiju mrtvih sa ove ili one strane, sadržaj je onoga što se ovih dana može pročitati. Dok se u stvarnom svijetu sa svih strana pozivalo na smirivanje tenzija, u virtuelnom se doslovce ratovalo.
„To nam govori da se zapravo nastavlja ono što je glavni kvalifikativ tih društvenih mreža. One su zapravo leglo govora mržnje, leglo neofašizma, jer daju mogućnost primitivnima, bolesnima, neobrazovanima, ideološki zaluđenima, nesvjesnima, da kao anonimusi reaguju na svoj psihopatski način na sve ono što se oko njih ne dešava“, kaže profesor Esad Bajtal.
On dodaje da se na društvenim mrežama ne može izgovoriti ni najbolja riječ, misao ili ideja a da se ona ne oboji na način stalnih internet komentatora.
“Povampireni mediji, ljudi, urednici, novinari bez želje, bez empatije, bez profesionalne potrebe urliču do nebesa zahtijevajući „pravdu“. Po cijenu novog rata, krvoprolića, zločina i genocida”, napisao je u svom tekstu novinar banjalučkog portala Buka Dragan Bursać.
Komentarišući govor mržnje na društvenim mrežama, Bursać kaže da je on pokazatelj da smo svi pali na ispitu demokratije i slobode govora.
“Demokratičnost interneta ili društvenih mreža je najbolji društveni presijek sredine u kojoj živimo. Ono što sam ja mogao pročitati na društvenim mrežama je u devedeset posto slučajeva klasični govor mržnje. Tu ima takvih užasavajućih rečenica, prijedloga, ideja da vi imate osjećaj da će se zaratiti bukvalno svake sekunde. Ako živimo u tom habitusu – a živimo, ako živimo u virtuelnom svijetu – a živimo, onda se zaista normalan čovjek mora zabrinuti za svoje potomstvo, a onda i za svoju okolinu”, navodi Bursać.
Riječ je o zatvorenom krugu u kom jedan negativan komentar podstiče drugi i tako redom, kaže professor Esad Bajtal:
„Jedni u drugima nalaze opravdanje za svoju vlastitu mržnju i za svoj vlastiti govor. Pri tome misle da su samo oni upravu, a da oni kojima oni upućuju svoju mržnju jeste ološ koja zaslužuje da mu se tako obraćaju. Dakle oni jedni druge sami podstiču. Društvene mreže, portali, konačno moraju biti uokvireni nekom legislativom i nekim načinom spječavanja mogućnosti takvog obraćanja“, objašnjava Bajtal.
Nisu se u cijeloj priči o Zvorniku proslavili ni mediji, kako neki u BiH tako ni oni u regiji. Udruženje BH novinari, Hrvatsko novinarsko društvo i Nezavisno udruženje novinara Srbije zajedničim su saopštenjem najoštrije osudili korištenje ksenofobije i govora mržnje u medijskim izvještajima i komentarima na društvenim mrežama o terorističkom napadu na policijsku stanicu u Zvorniku.
Govor mržnje, ostrašćeno i huškačko izvještavanje jednog broja medija, prije svih news portala i online medijskih platformi, u direktnoj su suprotnosti sa slobodom govora i prinicpima profesionalnog i odgovornog novinarstva, podjećaju u saopštenju.
Milkica Milojević iz Udruženja BH novinari navodi da je jako važno ukazati na ovaj problem.
“Uloga novinara i novinarki je izuzetno bitna i moramo nastojati svim snagama da bez obzira na uređivačke politike kuća za koje radimo utičemo na, da tako kažem naše poslodavce, urednike, na sve ukupan medijski javni prostor i da šaljemo poruke koje će biti na društvenu korist, a ne na društvenu štetu”, dodaje ona.
I u Delegaciji EU u BiH smatraju da su prve tenzije podigli upravo mediji, a da je nakon toga eskaliralo na komentarima na društvenim mrežama. Vladimir Pandurević iz Delegacije EU u Sarajevu smatra da su mladi ipak bolji diodruštvenih mreža.
“U profilima ne možemo vidjeti ko su ti ljudi koji uživaju, a otprilike na svim tim portalima su to isti ljudi koji svakodnevno sve komentarišu sve i svašta, oni su inžinjeri svega, ne znaju ništa konkretno ali znaju sve. Mislim da je omladina bolji dio BIH I ako neko koristi modern tehnologije ispravno to omladina radi”, dodaje Panduervić.
Širenje govora mržnje, u izjavi za Radio Slobodna Evropa, osudio je i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko koji je u četvrtak posjetio Zvornik.
„Neki sjede možda u Sloveniji ili u Kaliforniji i šalju poruke kao daljinski upravljači. Sada je vrijeme ne da rušimo mostove već da ih gradimo. Sada nije vrijeme podjela nego vrijeme za saradnju“, kaže Incko.