Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto obratila se danas u Bruxellesu članovima Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET).
Tom prigodom zahvalila je predsjedatelju AFET-a Davidu McAllisteru i zastupnicima u Europskom parlamentu na podršci, bez koje ne bi bilo ni odluke Europskog vijeća od 15. prosinca 2022. kojom je Bosna i Hercegovina ostvarila povijesni korak naprijed dobivanjem statusa države kandidatkinje na putu k Europskoj uniji.
Predsjedateljica Krišto istaknula je da je BiH u rekordnom roku uspostavila vlast na državnoj razini, što predstavlja pozitivan impuls i najbolji poticaj za ubrzanje nužnih reformskih procesa. Navela je da se osim 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije, koji su u fokusu aktivnosti, razmatraju mnogi međunarodni sporazumi o financiranju ključnih infrastrukturnih projekata kao što su koridor Vc, željeznice, digitalizacija i povećanje energetske sigurnosti kroz spajanje na Južnu plinsku interkonekciju.
„Bosna i Hercegovina je tranzitno područje na tzv. Balkanskoj ruti i iznimno smo zabrinuti zbog reperkusija koje ovo otvoreno pitanje donosi svima nama. Kad su u pitanju migracije prema državama članicama Europske unije, tu se očekuje maksimalna potpora i suradnja s institucijama Europske unije kako bi se ovo delikatno pitanje adresiralo iz perspektive domaćeg i međunarodnog prava te najviših standarda ljudskih prava.
Osobito mi je zadovoljstvo da vas mogu izvijestiti kako je upravo prije par dana Vijeće ministara BiH jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2023., koji će uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru. Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u 2023., sukladno usvojenom proračunu, iznose 1 milijardu 315 milijuna KM (gotovo 700 milijuna eura), što je povećanje za 23 % u odnosu na proračun institucija BiH za 2022.“, istaknula je predsjedateljica Krišto.
Predsjedateljica Krišto u svom obraćanju posebno je naglasila značaj finaliziranja procesa ograničene ustavne reforme za izbor tročlanoga Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje je jasno izražena anomalija da hrvatskoga člana Predsjedništva BiH bira brojniji konstitutivni narod u Federaciji Bosne i Hercegovine.
„Rješenjem te dugogodišnje nepravde prema hrvatskom narodu uklonit ćemo postojeća duboka nezadovoljstva i dodatno osigurati političku stabilnost. Svaki pojedinac mora imati pravo kandidirati se na izborima u našoj zemlji. Isto tako, podjela moći (power-sharing) među trima konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, je temeljna činjenica kojom se jamči mir u multinacionalnoj Bosni i Hercegovini, što je potvrđeno Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom i brojnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, osobito odlukom Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju na svim administrativno-političkim razinama“, rekla je predsjedateljica Krišto.
Na kraju, Krišto je istaknula da će kao predsjedateljica Vijeća ministara BiH učiniti sve da Bosna i Hercegovina u potpunosti uskladi svoju vanjsku politiku sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. Naglasila je da će na tom zadatku ostati ustrajna i beskompromisna, zbog važnosti ispravnog pozicioniranja BiH sukladno politikama Europske unije.
Neposredno prije obraćanja AFET-u predsjedateljica Krišto susrela se s predsjednikom McAllisterom, s kojim je razgovarala o trenutačnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kontekstu europskih integracija.
Predsjedateljica Krišto je informirala predsjednika AFET-a o procesu uspostave vlasti na svim razinama, čije je okončanje imperativ za neometano funkcioniranje cjelokupnog političkog sustava, kao i mehanizma koordinacije nužnog za usuglašavanje i prohodnost svih dokumenata esencijalnih za europske integracije.
Rekla je da je za stabilizaciju političkih prilika nužna suradnja i iskren dijalog političkih aktera te da blokiranje procesa uspostave vlasti nanosi samo štetu kredibilnosti Bosne i Hercegovine pred našim europskim prijateljima, a isto tako nanosi štetu građanima naše zemlje, koji s pravom očekuju ubrzanje reformskih procesa i europskih integracija. Naglasila je da politički subjekti u BiH moraju podići razinu političke kulture i uvažavati izborne rezultate, kako bi se kreiralo pozitivno političko ozračje te uz kontinuirano implementiranje europskih standarda omogućio brži gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine.