Srijeda, 1 svibnja, 2024

Dennis Gratz pokrenuo pitanje zapošljavanja u agencijama

Preporučeno

Zastupnik Naše stranke Dennis Gratz pokrenuo je pitanje zapošljavanja u federalnim agencijama, nakon afera u vezi sa zapošljavanjem bližih srodnika federalnog premijera Fadila Novalića i ministrice finansija Jelke Miličević.

Gratz je uputio pitanje Finansijsko-informatičkoj agenciji FBiH i Agenciji za bankarstvo FBiH, nakon čega su obje agencije su dostaviti informacije o svojim zaposlenicima, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.

Tako Agencija za bankarstvo nije dostavila ime nijednog od zaposlenih, dok je FIA dostavila imena samo 11, koji su dali saglasnost, od ukupno 123 zaposlena.

Upravo se čita:  Vučić iz New Yorka: "Nemamo gotovo nikakve šanse, a pritisak se ovdje pojačava"

U vezi s tim, Gratz je pronašao Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja ima zakonske ovlasti da tumači Zakon o zaštiti ličnih podataka. U tom Mišljenju – dat je jasan stav da ne postoji zakonska osnova da se skrivaju imena zaposlenika u agencijama.

„Naime, u slučaju kada je Centar za istraživačko novinarstvo tražio informacije o zaposlenicima Centralne banke BiH, Agencija za zaštitu ličnih podataka – dala je jasan stav, imena zaposlenih moraju biti
dostavljena“, kazao je Gratz.

Upravo se čita:  Nešiću na izjavu "Sanjam da svi Srbi žive ujedinjeni" stigli komentari iz Srbije: 'Alo Bosanac, šta te briga gdje ćemo da živimo'

„Ukoliko se radi samo o imenima i prezimenima uposlenika zajedno sa funkcijom koju obavljaju, vrstom ugovora, datumu zaključenja ugovora i važnosti ugovora, onda ti podaci predstavljaju informacije u smislu
Zakona o slobodi pristupa informacijama i ne podliježu ograničenju iz člana 8. Zakonu o slobodi pristupa informacijama“, stoji u Mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Tek ukoliko se „pored imena i prezimena, zajedno s funkcijom koju obavljaju, vrstom ugovora, datumom zaključenja ugovora i važnosti ugovora nalaze i drugi podaci koji prema Zakonu spadaju u lične podatke, onda kontrolor zbirke mora tražiti saglasnost. Mi nismo tražili takvu vrstu podataka, već imena, prezimena, funkcije i vrste ugovora“, kaže Gratz.

Upravo se čita:  Slobodan Šoja: Iza Rezolucije o Srebrenici ne stoji Lagumdžija, nego je ovo odgovor velikih sila na Dodikovu retoriku

„Pored tumačenja Agencije za zaštitu ličnih podataka, tu je i Ured ombudsmana, koji nadgleda primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Direktori FIA-e i Agencije za bankarstvo krše zakon, suprotstavljajući se javnom interesu, odbijajući da javnosti daju na uvid imena zaposlenih u ovim državnim agencijama, što je nedopustivo narušavanje pravnog poretka“, kazao je Gratz.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Mešalić: U Parlamentu FBiH vidimo obrise diktature, bliži se imenovanje Marina Vukoje

Hoće li amandman visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav FBiH sutra stupiti na snagu? Koji su naredni potezi opozicije?...

Još vijesti za vas