Hitna potreba za socioekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini, osim toga što su iste bile u središtu javnih prosvjeda početkom ove godine, također je istaknuta i na Forumu za prosperitet i zapošljavanje održanom u maju u Sarajevu. Učesnici Foruma, uključujući predstavnike akademske zajednice, vlasti, poslovnog sektora, radne snage, banaka i političkih krugova, identificirali su šest najhitnijih područja ekonomskih reformi i njihov plan su podržali međunarodni stručnjaci.
Šire konsultacije rezultirale su Sporazumom za rast i zapošljavanje koji je objavljen u julu i sadrži prioritetne mjere za razmatranje novim vlastima. Međunarodna zajednica je spremna pomoći s ovim reformama i čvrsto vjeruje da bi one mogle pokrenuti revitalizaciju privrede i potaknuti investicije i nova radna mjesta. Mjere su podržale međunarodne finansijske institucije i Evropska unija koji su u potpunosti posvećeni pružanju podrške u njihovoj provedbi te osiguranju finansijske pomoći kako bi se ublažili njihovi kratkoročni učinci.
Ozbiljna situacija
“Reforme djeluju i donose koristi. Cijena neprovođenja reformi je da mladi ljudi neće imati budućnost u svojoj zemlji. Ovo je neodložan zadatak”, kazao je Andy McGuffie, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.
Prema njegovim riječima, ekonomska situacija je zaista ozbiljna, to je glavni prioritet, ali moramo čuti od političkih stranaka šta planiraju uraditi.
“Općenito, BiH mora funkcionirati kao jedinstven ekonomski prostor ako se želi pridružiti Evropskoj uniji i to je jednostavno tako. Dosad je uloženo mnogo truda s krajnjim ciljem stvaranja i funkcioniranja jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. No, glavni izazov za sve nositelje dužnosti i donositelje odluka je da sve postojeće i buduće politike budu u dovoljnoj mjeri koordinirane kako bi se postigli optimalni učinci, inače politike i aktivnosti jedne upravne razine mogu biti suprotstavljene politikama druge upravne razine, što nadalje može dovesti do ozbiljnih izazova u smislu uspostavljanja i funkcioniranja jedinstvenog ekonomskog prostora.
Na primjer, zasebne procedure registracije preduzeća i druga ograničenja koje dijele ekonomski prostor neizostavno predstavljaju kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ukoliko bi isti stupio na snagu. A to nije samo zahtjev EU. Naime, domaći poslovni subjekti i potencijalni strani ulagači također žele da se ovo ostvari što hitnije”, kazao je McGuffie.
Jedinstveno unutrašnje tržište između država članica jedno je od glavnih dostignuća EU koje služi kao osnova za ekonomski prosperitet država članica i veću razinu socijalne kohezije unutar EU.
Ekonomske reforme koje stoje pred novim bh. vlastima sadržane su u Sporazumu za rast i zapošljavanje. Jedan od prioriteta u tom pogledu je unapređenje stope direktnih stranih investicija u BiH. Potrebno je ukloniti prepreke ulaganjima. Na primjer, loša pozicija BiH prema indikatorima poslovanja (engl. Doing Business) odražava ozbiljne poteškoće pri registraciji novih poslovnih subjekata, pribavljanje dozvola i pristup uslugama (kao što je snabdijevanje električnom energijom), izvršavanje ugovornih obaveza i plaćanje poreza.
Usljed navedenih faktora, preduzeća u BiH troše daleko veći dio svog vremena na bavljenje regulativom nego u drugim zemljama.
“BiH treba stvoriti uslove za svoje najtalentiranije građane da ostanu u zemlji i daju svoj doprinos jačanju privrede i društva. To je suština prijedloga sadržanih u Sporazumu za rast i zapošljavanje i iz tog razloga Ured specijalnog predstavnika EU i Ambasada Norveške u BiH organiziraju Sajam obrazovanja i zapošljavanja u Zenici 21. novembra, koji će pomoći ponovno uključivanje mladih i ugroženih sektora društva”, kazao je McGuffie.
Sasvim je jasno da je pred novim vlastima na svim nivoima u BiH mnogo posla, no, pitanje je koliko će buduće vlasti biti spremne da rade na tome.
U delegaciji EU u BiH se nadaju da će svi organi vlasti biti formirani što je prije moguće i da će se sa dolaskom na pozicije pozabaviti najvažnijim pitanjima od interesa za građane BiH, kao što su nezaposlenost, snažnija ekonomija i borba protiv korupcije.
S druge strane, ekonomisti su sumnjičavi da će nove vlasti biti spremne na izazove, što i ne čudi ako se u obzir uzmu dosadašnja iskustva bh. građana.
Riječi i djela
Ekonomista Saša Grabovac je mišljenja da postoji određeni pritisak EU kako bi vlasti što prije i što aktivnije krenule u reforme. No, taj pritisak je bio i ranije, samo je sada nešto konkretniji. S druge strane, i dosada smo imali deklarativne izjave političara da su svjesni koliko je bitna ekonomija bitna i poboljašanje poslovnog ambijenta, ali je bilo malo konkretnih koraka.
“Nisam siguran da će ekonomija i ovoga puta dobiti mjesto koje zaslužuje u agendi političara, sigurno hoće deklarativno, ali mislim da je to jako složen problem i naši političari su skloni da kreiranjem problema kojih nema ili bacanjem fokusa na neka druga politička pitanja, skrenu pažnju sa esencijalnih pitanja, a to jeste ekonomija. Nadam se da griješim”, kazao je Grabovac.
Prema njegovim riječima, apatija koja je prisutna kod većine stanovništva, mnoge od njih blokira da preduzmu neke konkretne aktivnosti vezane za pritisak na političare da se počnu baviti socioekonomskim pitanjima. Stvorena je slika kod prosječnog građanina da je dobro kad ne kisne, da imam krov i da ima hljeba, a to političari dobro kapitalizuju.
“Da li će se ta situacija promijeniti, pošto mnogo stanovnika dolazi u situaciju socijalne potrebe, teško mi je da procijenim. U svakom slučaju, ozbiljan političar ne bi smio zanemariti takve signale”, kazao je Grabovac.
Govoreći o Sporazumu za rast i zapošljavanje, Grabovac je kazao da su i ranije postojali brojni dokumenti doneseni od međunarodnih organizacija, brojni memorandumi, čiji su potpisnici bili predstavnici vlasti u BiH pa su, nažalost, ostajali mrtvo slovo na papiru. Čak su neki bili i obavezujući, npr. ekonomske politike koje se donose na početku godine gdje sama vlast daje sebi zadatke i onda ih ne ispuni ili ih ispuni u jako malom dijelu.
“Ovaj dokument diže za stepenicu više pritisak na bh. vlasti, ali nisam siguran da raznim manipulacijama i prebacivanjem težišta na neke druge političke probleme ekonomija neće opet doći u zapećak”, zaključio je Grabovac.