Policajci na graničnim prijelazima u Dalmaciji susreću se uglavnom sa švercerima cigareta i droge, često uhapse i krijumčare ljudi, a tu i tamo znaju se i sami iznenaditi neobičnim ulovom.
U protekle četiri godine i prvih devet mjeseci ove godine na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske pronađeno je i oduzeto 238 kornjača, 445 kilograma riječnih rakova, 170 kilograma žaba, 10 zaštićenih ptica (prepelica), 10 kilograma puževa, jedna koža sibirskog tigra te 20 ptica pjevica (češljugara).
Najsvježiji primjer dogodio se u utorak rano ujutro na graničnom prelazu Aržano kad su u osobnom vozilu VW touran bosanskohercegovačkih oznaka pronašli i oduzeli 20 češljugara, koji su zaštićena vrsta i njihov je lov zabranjen.
Uhapšen je 61-godišnji državljanin BiH koji je ptice namjeravao prodati, najvjerojatnije u Italiji, gdje te ptice završavaju ili na stolu gurmana ili ih se ubije i preparira. No, čeljugari iz ove priče pušteni su da slobodno odlete u prirodu.
Najbogatiji ulov imali su vrgorački policajci u septembru prošle godine kada je u gepeku mercedesa bosanskohercegovačkih tablica pronašli sibirskog tigra.
Tigar je bio bez utrobe i pripremljen za prepariranje koje je trebalo biti obavljeno u Bjelovaru.
Prevozio ga je ugledni Banjalučanin koji nikada policiji nije objasnio odakle mu ostaci te životinje koja živi na području od Sibira do sjeverne Kine, a procjenjuje se da je na svijetu još samo 350 jedinki, piše Slobodna Dalmacija.
I carinici su u septembru 2015. pomogli policiji u jednom ozbiljnom i “bogatom ulovu” na graničnom prijelazu Strmica, kada je vozač počeo objašnjavati da prevozi drvene palete.
To je činio toliko neuvjerljivo da su carinici krenuli u akciju i u tri kutije od stiropora pronašli 599 smrznutih i očišćenih ptica.
Akteri ovih priča završe s krivičnim prijavama, priznaju krivici, ali i nikada ne ispričaju kako su došli do tih zaštićenih vrsta i kome su ih namjeravali prodati. I još važnije – koliko stotina ovakvih slučajeva prođe mimo oka policije i carine.
Prevoziti 10 kilograma puževa može se smatrati djelom iz nehata, ali svi drugi nabrojeni primjeri nikako nisu nehat.
Za trgovanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Hrvatskoj je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, ali ove se slučajeve medijski ne prati pa se ne zna kako završe šverceri.
S ovim problemom ozbiljno se susreće i susjedna Srbija, gdje su ovakve pojave poprimile neslućene razmjere.