Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izjasnit će se 30. decembra o Prijedlogu zakona o neradnim, plaćenim danima, u vrijeme vjerskih praznika u BiH, po kojem bi vjernici, zaposleni u svim institucijama, organizacijama i preduzećima trebali imati po pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika. Sporno je jedino to što su izostavljeni oni građani koji se ne izjašnjavaju kao vjernici.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je te uputilo u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u našoj zemlji. Zakonom je predviđen jednak broj – po pet neradnih dana za pripadnike svih vjerskh zajednica u BiH.
BiH je 2006. godine zaključila Osnovni ugovor sa Svetom Stolicom, a u oktobru 2007. s Pravoslavnom crkvom, te se obavezala da posebnim zakonom uredi neradne dane za katolike i pravoslavce. U toku je zaključivanje ugovora s Islamskom zajednicom BiH. Upitno je zašto su izostavljeni oni građani koji nisu deklarisani vjernici.”Sve te dileme u onome što je kapacitet parlamenta treba razjasniti. Zapravo, to je stvar koja se mora učiniti na način kako je to učinjeno u EU”, smatra Fehim Škaljić, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu PSBiH.
A poznato je da u našoj zemlji mnogo toga nije po uzoru na zemlje Evropske unije. Ovakav prijedlog zakona je direktno kršenje ljudskih prava, jer se u njemu eksplicitno govori o pripadnicima vjerskih zajednica Srba, Hrvata, Bošnjaka i Jevreja, smatraju u organizaciji Kuća ljudskih prava. “Svako ima pravo da bude agnostik, ateist, skeptik, na kraju krajeva, i ne mora se čak izjašnjavati tako, ali time niko nema pravo, a ponajmanje država da njega diskriminira u odnosu na većinu”, napominje Dženana Karup iz Kuće ljudskih prava.
Ministarstvo civilnih poslova predložilo je ovaj zakon, smatrajući da u njemu nema ništa diskriminatorno, te da su ispoštovane sve tradicionlane vrijednosti tolerancije i suživota u BiH.”Smatra se da prijedlog zakona ne sadrži diskriminatorske odredbe, s obzirom da se njime svima omogućava da koriste pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme vjerskih praznika, pri tome ne dirajući u prava svakog pojednica na slobodu vjerskog neopredjeljenja ili opredjeljenja”, navodi se, među ostalim, u obrazloženju Ministarstva.
U Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH smatraju da je potrebno do kraja zakonski urediti ovu oblast i osigurati jednak tretman za sve građane: “Ombudsmeni BiH konstatuju da sva zakonska rješenja koja parcijalno uređuju predmetnu oblast mogu dugoročno ugroziti primjenu međunarodnih standarda o ljudskim pravima u BiH, te dovesti do kršenja Ustava BiH.”
Zakon je moguće poboljšati kako ne bi bilo diskriminacije. “Postoji mogućnost raznih amandmana da se i oni koji ne iskazuju svoj svjetonazor kroz vjeru i ne prakticiraju, da se i njima odgovarajući broj radnih dana plati kao i onima koji su deklarisani vjernici”, kaže Halid Genjac, šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda PSBiH.Nakon sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH, 30. decembra bit će poznato na koji način će oni, koji se ne izjašnjavaju kao vjernici, koristiti svoje pravo na slobodne dane.