Paulovnija osim što se koristi u drvnoj industriji, sve više služi i kao ogrjev, a pogodna je i za vezivanje zemljišta na područjima podložnim klizištima
Supružnici Dragan i Verica Marić iz Mostara prije nekoliko godina odlučili su uzgojiti stablo paulovnije, kako bi se uvjerili da li pomenuta biljka može uspjeti u uslovima koji vladaju u Hercegovini. Prvo stablo posadili su pored vikendice u Gorancima, a ono ih je kroz vrijeme uvjerilo da paulovnija u Mostaru itekako uspijeva, što je Marićima bio signal da zasade nove sadnice. To su i učinili, te se do danas u potpunosti posvetili uzgoju ove biljke, piše Oslobođenje.
Kažu da se dosad mnogo znatiželjnika, koji su vidjeli njihove paulovnije, raspitivalo o ovoj biljci, ali da se do danas niko nije odlučio uzgajati je. Sugrađani su većinom, prema riječima Verice, skeptični i ne vjeruju u uspjeh ove relativno nepoznate kulture.
– Paulovnija jeste zahtjevna, posebno u početku jer je potrebno svakodnevno brinuti o njoj, ali je vremenom sve znatno lakše. Naša obitelj bavi se stolarijom, a paulovnija nam je postala zanimljiva jer je riječ o drvetu koje je pogodno za preradu. Do danas nismo uzgojili nijedno stablo koje je moguće preraditi, ali će uskoro doći vrijeme i za to, kaže nam Verica.
Njen suprug uskoro planira kupiti mašine koje bi ubrzale kompletan proces njene prerade. Biljku je, kažu, potrebno zaštititi od ušiju i velikih štetočina, te konja i koza, a njen najveći neprijatelj je bura koja ponekad puše u Hercegovini. Paulovnija osim što se koristi u drvnoj industriji, sve više služi i kao ogrjev, a pogodna je i za vezivanje zemljišta posebice na područjima podložnim klizištima.
Cijena ovog drveta u drvnoj industriji iznosi između 400 i 600 eura po kubnom metru. Proces mora biti organizovan i mora krenuti od tržišta. Marići planiraju zasaditi oko 200 stabala, a već se pojavljuju i zainteresovani kupci iz cijele Evrope.
Paulovnija je inače kinesko brzorastuće drvo. Najsigurnija je in vitro uzgojena sadnica. Takva sadnica znatno smanjuje rizik od napada bolesti i insekata. U prvoj godini može da poraste i do šest metara u visinu i 12 centimetara u obimu. Postoji deset vrsta, od kojih su najpoznatije elongata i shan tong. Drvo paulovnije može u roku od devet godina dostići visinu od 20 metara i obim od 40 centimetara. Od jednog stabla može se dobiti više od kubika drveta visokog kvaliteta.