Današnji Ustav BiH generira političke sukobe i nesporazume. On je diskriminatorski za svakog Bosnaca i Hercegovca samo na različitim dijelovima teritorije BiH i sa ovakvim Ustavom Bosna i Hercegovina ne može ići naprijed, pogovotovo ne može ići ka evropskim integracijama.
Kazao je ovo Miro Lazović koji je bio jedan od uvodničara na sesiji Kruga 99 o temi “Da li vraćanjem na Ustav Republike BiH deblokirati demokratski poredak?!”
Lazović je prije sesije kazao novinarima da je današnja BiH „razapeta“ između Brisela i Dejtona.
– Put smo odabrali, srce i glava bi htjeli u Brisel, ali noge su nam sputane, sputane su „dejtonskim okovima“, sputane su Aneksom 4 koji ne dozvoljava da brže idemo ka Briselu – kazao je Lazović.
U tom kontekstu, dodao je, BiH se danas nalazi na raskršću.
– Protesti koji su ovih dana preplavili ulice gradova BiH jasno kazuju da su građani nezadovoljni, ne samo ekonomskim pitanjima. Rekao bih da su negdje u podsvijesti prije svega nezadovoljni ovakvom organizacijom države – naveo je Lazović.
Po njegovom mišljenju, ovakva organizacija države mora doživjeti svoje promjene.
– Mislim da smo zatvorili krug, nakon 22 godine ponovo smo na početku. Taj početak je bio sa etničkim i političkim podjelama, danas su one također izražene. Te podjele koje su trebale biti otklonjene, one nas sputavaju da bržim putem idemo ka Briselu – smatra Lazović.
U tom kontekstu, naveo je on, da li povratak na Ustav RBiH ili vraćanje nekim temeljnim vrijednostima tog Ustava su izlaz za BiH. O tome treba da daju svoj sud i pravni i ustavnopravni stručnjaci, politički lideri odnosno političke partije.
Lazović navodi da je potpuno jasno da nakon 22 godine nije krahirala samo domaća politika, već je krahirala i međunarodna politika u BiH.
– Međunarodna zajednica je, osim svijetljih trenutaka za vrijeme Paddya Ashdowna ili Wolfganga Petricha, sve vrijeme kroz poziciju visokog predstavnika, koji bi trebao da bude tumač Dejtonskog sporazuma, imala ulogu posmatrača. Tolerisala je opstrukcije i one koji blokiraju reformske procese i u tom kontekstu oni itekako imaju odgovornost za sadašnje stanje u BiH – smatra Lazović.
Prof. dr. Ivo Komšić je kazao da Ustav Republike BiH osigurava sve ono što postojeći dejtonski Ustav ne može da osigura.
Po njegovim riječima, Ustav RBiH osigurava jednistvo vlasti u BiH, funkcionalnost države i njenu racionalnost.
– Država koja fuunkcionira po dejtonskom Ustavu ima velike probleme u svojoj funkcionalnosti, jer ovoliko izdjeljena vlast na ovoliko nivoa ne može biti funkcionalna, jer među raznim nivoima vlasti nema odgovornosti – ističe Komšić.
On smatra da pravni osnov za povratak na Ustav RBiH postoji u dejtonskom Ustavu, te kaže kako je začuđen da se danas niko u našoj zemlji ne poziva na to.
Prof. dr. Ćazim Sadiković je kazao da je Ustav Republike BiH bio ustav parlamentarne demokratije.
Dejton, naveo je on, „sve zajedno to nam nije priznao“.
– Suštinsko što moram reći oko tog Ustava u Dejtonu jeste da je tamo izvučena cjelokupna demokratska supstanca Ustava, ostala je samo „olupina ustava“, jer je nestalo sve ono što su elementi predstavničke demokratije – kazao je Sadiković.
Po njegovim riječima, izlaz je samo u tome da „u sadašnji Ustav unesemo sve ono što su nam uzeli u Dejtonu, a to je da nam unesu demokratske izbore, parlament sa dva doma, da unesu vladu, Vrhovni sud i da unesu šefa države, da to bude pojedinac, a ne trijumvirat i da taj pojedinac bude šef države u protokolarnom smislu riječi“.