Tačno u podne u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u Knežev dvor u Dubrovniku na skup ‘’Brdo-Brijuni procesa’’ gdje su je dočekali predsjednik RH Ivo Josipović i slovenski predsjednik Borut Pahor, zvaničnici zemalja koji su pokrenule inicijativu godišnjeg okupljanja šefova država jugoistočne Evrope s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije. “Treba pokazati hrabrost da se krene novim putevima.
Po dolasku na trg ispred Kneževa dvora, dobro raspoložena Merkel se, osim sa svojim kolegama političarima, rukovala i s brojnim okupljenim Dubrovčanima i turistima.
“Želim se zahvaliti na prilici da budem počašna gošća, prije svega želim izraziti saučešće žrtvama zbog poplava u Srbiji i Bosni, ali i istaknuti kako je veza koja je nastala iz katastrofe signal nade, pripadnici različitih etničkih grupa pokazali da su spremni pomoći kad je najteže”, započela je kancelarka u svom uvodnom obraćanju.
“Regija se odlučila na put prema Uniji, mnogi su već prevalili dug put, neki su već članovi, neki kandidati, neki tek žele postati kandidati. Kako bi se stvari nastavile i dalje razvijati u tom smjeru važno je da nastavimo razgovarati jedni s drugima te da gledamo ispred nas. Dobro je da je klima razaranja sada postala klima zajedničke izgradnje, bez udaraca ispod stola”, nastavila je Merkel.
“Vjerujem da je pružanje zajedničke EU perspektive potaklo hrabrost među onima koji vode države, zahvaljujući tome povlačili su se hrabri potezi. Treba nastaviti odlučno, želim novu dinamiku u BiH kada je u pitanju EU, nadam se da ćemo nakon izbora vidjeti novu inicijativu”, rekla je ona, prenosi RTL.
“Željela bih da u BiH imamo novu politiku po pitanju približavanja ove zemlje u EU, kako bismo pokazali ljudima u BiH da je njihova budućnost u EU, naravno, ukoliko lideri te zemlje budu spremni da poduzmu zajedničke korake“, poručila je Merkel, kada je u pitanju napredak BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
“Što se tiče Makedonije znam da je ime veliki problem u odnosu s Grčkom, i osobno sam se sa svim mogućim kombinacijama imena bavila, no na kraju neće biti ništa moguće bez kompromisa. Mi u Njemačkoj kažemo da su svi podjednako sretni nakon kompromisa, od kompromisa čovjek ne treba očekivati da završi osjećajem sreće, treba biti osjećaj poštenja”, dodala je.
“U regiji postoji i potreba za privrednim oporavkom, infrastruktura je od velike važnosti, infrastruktura u području energije, ceste, željeznica, kada postoji infrastruktura postoji i mogućnost za razvoj, kada čovjek nekamo može relativno lako doći, onda on tamo želi i ići. Potrebno je još rada u području vladavine prava, borbe protiv kriminala i korupcije, mediji, transparentnost; država u kojoj građani ne mogu ostvariti svoja prava je država u koju njen građanin sumnja”, poručila je Merkel.
“Želim ovdje jasno reći kako Njemačka i dalje čvrsto stoji pri obećanju EU perspektive za države regije, svoja obećanja smo i ispunili, to kod nas kod kuće nije baš najlakše ostvariti, ali vjerujem da i tamo svi to žele, to je obećanje. Međutim, napredak mora biti mjerljiv, pred nama je. Sve što je bilo postignuto prije ulaska, ne izaziva konflikte nakon ulaska, to znaju Slovenija i Hrvatska. Možda su nekad bili ljuti na nas, ali danas su konfliktna pitanja rješena, to se mora”, dodala je.
“Možda ponekad nije čovjek zadovoljan Njemačkom, jer smo navodno jako strogi, ali mnogo smo toga postigli, činjenica da ova dva predsjednika zadovoljno sjede jedan kraj drugog na neki način svjedoči o tome”, rekla je njemačka kancelarka.
“S obzirom da je saradnja tako važna,odlučili smo okupiti šefove vlada, ministre spoljnih poslova i ministre gospodarstva svih vlada koje su ovdje okupljene, naime to neće biti samo jedan sastanak, dogovorili smo već i s Francuskom i Njemačkom da će se to nastaviti i dogodine, jer na sastancima Europskog vijeća često ne stignete razgovarati o svemu tome detaljno”, zaključila je Merkel.
Uz razumne mjere osiguranja, kako turisti iz cijelog svijeta ne bi bili zakinuti za istraživanje ljepota starog grada, u Dubrovnik su stigli i predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednici Makedonije Gjorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić.
‘’Brdo-Brijuni proces’’ nastavak je strateškog dijaloga lidera jugoistočne Europe, koji je u ovom formatu počeo u Zagrebu 1. jula 2013. godine, a nastavljen je sastankom Brdo procesa s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom 25. jula 2013. na Brdu kod Kranja.
Na neformalnom sastanku u tzv. Gymnich formatu, kao glavne teme sastanka najavljene su politička situacija i odnosi u regiji, nastavak politike proširenja Evropske unije, ključni infrastrukturni projekti u ovom dijelu Evrope i energetska politika.
U ponedjeljak je na najvećem skupu poslovnih lidera regije u Cavtatu, na Summitu 100, predsjednik Josipović izjavio da dolazak Merkel znači punu potvrdu regionalne politike koju zagovara.
“Taj je sastanak vrlo važan za sve nas jer na neki način znači punu afirmacija regionalne politike koju osobno zagovaram, ali i drugi političari u regiji, u prvom redu moj partner u organizaciji tog skupa Borut Pahor. To je potvrda da je naša politika, naš odnos prema regiji postao uglavnom odnos Europske unije prema regiji”, ocijenio je Josipović.
Kako je Francuska izrazila želju da ostane podrobno “informisana o ovom prostoru”, u ime francuskog predsjednika u Dubrovnik je stigao državni sekretarza EU poslove Harlem Desir.
Hollande je, naime, na prošlogodišnjem sastanku kazao da “Francuska sad planira u idućim godinama igrati aktivniju ulogu u jugoistočnoj Evropi”.