Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti u Republici Srpkoj ima samo jedan cilj, a to je oduzimanje zemlje od Bošnjaka u ovom entitetu, tvrdi za bh. novinsku agenciju Patria Mujo Hadžiomerović, delegat iz reda Bošnjaka u Vrijeću naroda Republike Srpske. On je rekao da je u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme usvojen čitav set zakona čiji je cilj Bošnjacima u ovom entitetu oduzeti imovinu, a to su prije svega Zakona o katastru, a sada i Zakona o porezu na nepokretnost.
– To odlično rade od Načertanija na ovamo, odlično to rade kroz Agrarnu reformu, a evo sada i kroz cijeli set zakona koji imaju za cilj promjeniti vlasničku strukturu u ovom entitetu – objašnjava Hadžiomerović.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti u Republici Srpskoj predviđa plaćanje poreza na nekretnine, koji, ukoliko se ne plati u roku od osam dana od dana ispostavljanja računa, poreznoj upravi RS omogućava da nekretninu oduzme od njenog stvarnog vlasnika, proda je na licitaciji i na taj način namiri svoja potraživanja. Zakon, kažu upućeni, nije nimalo naivan jer se zna da će mnogi koji žive u inostranstvu najčešće propustiti plaćanje poreza zbog kratkoće roka za plaćanje, čim će automatski i ostati bez imovine.
– Zamisite koliko ljudi koji živi u dijaspori neće biti u mogućnosti ispoštovati ovaj rok od osam dana, prije svega jer neće moći saznati odmah da im je račun za plaćanje poreza ispostavljen – objašnjava Hadžiomerović.
Bošnjaci koji žive u Republici Srpskoj, kaže on, tamošnjim vlastima služe samo za naplatu poreza. A, kada Bošnjaci trebaju ostvariti svoja prava u ovom entitetu, onda je to skoro nemoguće.
Klub delegeta iz reda Bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS uložio je dva amandmana na ovaj zakon, o kojima bi se trebalo raspravljati pred zajedničkom komisijom Vijeća naroda RS i Narodne Skupštine RS 14. jula ove godine.
– Ponudili smo dva amandmana na ovaj zakon. Prvi amandman kaže da neplaćeni račun ne može biti odobrenje za oduzimanje i prodaju zemljišta a da prethodno nije proveden sudski proces, a drugi amandaman traži da se rok od osam dana poveća – objasnio je Hadžiomerović. Konačna sudbina ovog zakona znat će se nakon 14. jula, piše Patria.