Naučnici su prošle godine u julu 2012. objavili da su otkrili česticu za koju vjeruju da je Higgsov bozon, no tek su u martu rekli da su sigurni da je to ta čestica. Kažu, trebalo je prikupiti dovoljno podatak da bi bili sigurni.
Fizičari Peter Higgs i Francois Englert dobili su Nobelovu nagradu za teoriju iza Higgsova bozona.
Među arheološkim otkrićima jedno od najvećih je otkriće posmrtnih ostataka engleskog kralja Richarda III., koje su pronašli ispod parkirališta u Leicesteru.
Kralj je poginuo 1485. godine u bici kod Boswortha, dok je imao 32 godine. Posmrtni ostaci nestali su u 16. stoljeću, a analiza kostura pokazala je povrede, od kojih je čak osam bilo na lobanji.
Naučnici su u decembru objavili kako je analiza najstarije ljudske DNK otkrila novi komadić ljudske evolucijske slagalice. DNK iz kosti stare 400.000 godina, otkrivene u Španjolskoj, pokazuje da pripada nepoznatim precima ili čak i Denisovancima, neandertalčevoj sestrinskoj skupini iz Azije.
U kanadskom rudniku na dubini od 3,2 kilometra, naučnici su otkrili vodu staru 2,6 milijarde godina, a ovaj džep vode ispod zemlje stariji je od višećelijskog života na Zemlji.
Naučnica Barbara Sherwood Lollar probala je vodu i kaže da baš i nije fina te je slanija od morske i gotovo sirupasta.
Na Antarktiku su naučnici uspjeli doći do jezera Whillans ispod leda u kojem su otkrili mikrobe. Nadaju se da će doći do dijelova u kojem ima još tragova jednoćelijskih životinja.
S Antarktika je stiglo i otkriće najhladnijeg mjesta na Zemlji. U blizini japanske postaje Dome Fuji naučnici su izmjerili čak -91 stepen Celzijusa, što je hladnije od temperature na kojoj se CO2 pretvara iz plina u suhi led.
No, isto tako vjeruju da ima mjesta na kojima temperatura pada još niže.
Kinezi su u decembru na Mjesec spustili letjelicu Chang’e 3 te ostvarili prvo uspješno ‘meko slijetanje’ na Zemljin satelit nakon Sovjeta 1976. godine.
Letjelica je na Mjesec donijela rover Yutu koji će istraživati naš satelit. Kina je tako postala treća nacija kojoj je letjelica ostala čitava nakon slijetanja na Mjesecu.
Godinama su naučnici skupljali dokaze da je na Marsu nekad tekla voda, no rover Curiosity je tokom godine donio niz materijalnih dokaza za ove teorije.
Otkrio je minerale glina koji su se formirali ili mijenjali pod utjecajem vode i ta je voda bila vjerojatno neutralna, a ne kisela.
Curiosity je otkrio i druge minerale koji pokazuju da je nekad na Marsu bilo vode koja je mogla podržavati život. Otkrili su i znakove drevnog slatkovodnog jezera.
Voyager 1 je već neko vrijeme plesao na ivici međuzvjezdanog prostora, no tek su ove godine naučnici objavili kako su sigurni u to da je ušao u prostor među zvijezdama.
Kako na ivici Sunčeva sistema nema jasne granice, naučnici su čekali jaku erupciju sa Sunca kako bi utvrdili gustoću čestica oko letjelice. Ova 36 godina stara letjelica tako je postala prvi ljudski predmet koji je napustio granice Sunčeva sistema.
Teleskop Kepler otkrio je ove godine planet Kepler 78b koji je gotovo pa Zemljin blizanac, no na njemu ne treba tražiti život jer je pakleno vruć.
Analiza podataka s Keplera pokazuje kako bi samo u našoj galaksiji moglo biti 40 milijardi planeta, velikih poput naše Zemlje, a da su na udaljenosti na kojoj bi mogli podržavati život.
Svaka peta zvijezda u galaksiji ima planet u toj idealnoj zoni.
Iznad ruskog Čeljabinska u februaru je eksplodirao meteor koji je povrijedio stotine ljudi, ali i oštetio velik broj zgrada.
Stijena od 17 metara generirala je eksplozivnu snagu od 470 kilotona TNT-a. Većina povreda bila je povezana uz staklo i krhotine koje su pogodile ljude, no cijeli je slučaj opet aktivirao pitanje potencijalnih prijetnji od malih svemirskih tijela koja još nismo otkrili, a Zemlja im se nalazi na putanji.
Olinguito je nova vrsta sisavca i prva nova otkrivena u zapadnoj hemisferi u posljednjih 35 godina. Pripada porodici rakuna, živi u Andama, a hrani se voćem, biljnim sokovima i kukcima.
U Kaliforniji su otkriveni gušteri bez nogu, u Amazoni su otkrili novu vrstu velike slatkovodne ribe, a naučnici su otkrili i nove vrste morskih pasa, škorpiona, dupina…
Istraživanja na matičnin ćelijana tokom godine su ostvarila nekoliko velikih postignuća. Naučnici su u laboratoriju uspjeli uzgojiti sićušni ljudski mozak, na kojem će moći promatrati kako se mozak inače razvija u maternici, ali i poboljšati razumijevanje neuroloških i mentalnih poremećaja. Tkivo ima dijelove korteksa, hipokampusa i mrežnice, a biolozi će moći proučavati kako se u mozgu razvijaju autizam ili shizofrenija. Matičnim ćelijama naučnici su uspjeli ublažiti i posljedice moždanog udara.
(24sata.hr)