Građanski plenumi moraju se vratiti isključivo pitanjima koja su uzrokovala socijalni građanski bunt, jer u protivnom rizikuju vlastitu političku instrumentalizaciju i potpuno slabljenje, smatraju analitičari i ugledni intelektualci u BiH.
Plenumi građana, nastali poslije protesta u pojedinim gradovima, iznijeli su zahtjeve da oni biraju predstavnike izvršne vlasti u kantonima u kojima su jedna za drugom pale kantonalne vlade.
Pravni ekspert Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle i nekadašnji član CIK BiH, podsjeća da izvršnu vlast u BiH bira zakonodavna vlast, te upozorava da plenumi nikako ne bi smjeli kršiti Ustav i zakone BiH i baviti se visokom politikom i kandidiranjem mandatara.
“Plenumi se moraju vratiti na ona pitanja koja su natjerala nezadovoljne građane da na ulici traže svoja prava. Oni moraju istrajati u borbi za socijalnu pravednost, reviziju privatizacije, borbu protiv korupcije i kriminala i da afirmišu principe solidarnosti. Plenumi ne smiju sebi dozvoliti da krše zakon”, ističe Šehić.
Naglašava da je, u slučaju da plenumi izađu sa svojim kandidatima za mandatare, jedini mogući pravac takvog djelovanja zahtjev prema skupštinama kantona. Žarko Papić, politički analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), smatra da su plenumi pozitivan akt neposredne demokratije, te prevashodno orijentirani na prave uzroke socijalnog bunta.
“Mislim da je veoma važno da ostanu na socijalnim temama, jer to je izvorište socijalnog bunta. Međutim, u plenume se pokušavaju ubaciti razne političke struje i partije ne bi li ih okrenule na drugu stranu, najprije s ciljem diskreditacije ovog prvog reda zahtjeva plenuma, a s druge strane ne bi li ih pokušale iskoristiti za odbranu sopstvenih pozicija”, ističe Papić.
I on upozorava da plenumi građana ne bi trebalo da se bave velikim političkim temama, kao što su promjene Ustava.
Suad Kurtčehajić, profesor političkih sistema BiH na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, podsjeća da su plenumi nastali kao organizirano tijelo, jer je prijetila potpuna anarhija nakon vala protesta.
“Ukoliko vlast osjeti njihovu snagu, utoliko će promjene biti radikalnije. No, vidi se da ima više struja u plenumima i nezahvalno je prognozirati koja je njihova realna snaga. Vidim da postoje različite grupe sa različitim interesima i to će sigurno oslabiti njihovu snagu”, ističe Kurtčehajić.
Iz CIK-a su podsjetili da Izborni zakon BiH ne tretira ovo pitanje.