Subota, 4 svibnja, 2024

Proizvodnja šampinjona u prostoru Rudnika Ljubija

Preporučeno

Nekadašnji privredni gigant, Rudnik željezne rude Ljubija u Prijedoru, pokreće se sa mrtve tačke. Pokretanjem pogona proizvodnje šampinjona krenulo se u obnovu djelatnosti koja je bila sastavni dio ovog preduzeća. Iz uprave najavljuju pokretanje još niza djelatnosti.

Hodnici dugi desetinama metara, ukopani u zemlju, pokazali su se kao idealni prostori za proizvodnju gljiva.

Proizvodnja šampinjona u hodnicima atomskog skloništa Rudnika Ljubija je krenula davne 1986. godine, stopirana je 2005. godine. Iako se 10 godina ovdje ništa nije proizvodilo u posljednjih 20 samo ovom hodniku proizvedeno je više dvije tone šampinjona.

Upravo se čita:  Sarajevo konačno dobija letove ka jednom od najvećih evropskih gradova

Jadranko je jedan od osam stalno zaposlenih u ovom rudniku. Ali, njegovo radno mjesto nije kopanje rude. Jedini je stalno zaposlen na proizvodnja šampinjona. Prilikom berbe u ispomoć dolaze još tri radnika.

“Prepoznavanje bolesti, prepoznavanje kad šta treba uraditi, najosjetljivija stvar je zalijevanje ne može svako, mora se neko naučiti da bi to znao raditi”, kazao je Jadranko Tomaš, RŽR Ljubija.

Upravo se čita:  Poznati detalji: Wizz Air povećava broj letova iz Tuzle

Plan je da se obuči između 20 i 30 radnika. Užurbano se radi na adaptaciji drugog hodnika.

Konačna proizvodnja bi iznosila do 150 tona na godišnjem nivou i odvijala bi se u svih šest hodnika atomskog skloništa.

“Ovo tržište je malo za takav prinos šampinjona i u ovom našem pilot projektu mi ćemo sagledati sve aspkte plasmana i već smo u pregovorima, a radimo i standardizaciju naših proizvoda koja će biti gotova do nove godine. Procjenjujemo da dobar dio te proizvodnje treba da ide u eksport”, rekao je Stanko Vujković, direktor RŽR Ljubija.

Upravo se čita:  Evropsko vijeće za pelet upozorilo na prevare kupaca u Bosni i Hercegovini

AD RŽR “Ljubija” je vlasnik 49% akcija Arcelor Mitala. Ugovorom koji je 2004. godine potpisan između ovih firmi Ljubija nema pravo da se bavi proizvodnjom rude ali zato mogu ostalim aktivnostima. Posjeduju 50 hektara zemljišta i najavljuju proizvodnju bio mase za potrebe Gradske toplane, te proizvodnju struje ali i uzgoj šarana.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Snižene cijene peleta i ogrevnog drveta

Cijene peleta i ogrevnog drveta u entitetu Republici Srpskoj znatno su opale, a građanima se preporučuje da sada, ako...

Još vijesti za vas