Prikupljeni potpisi za raspisivanje referenduma o dvojezičnosti u Hrvatskoj proslijeđeni su na provjeru Vladi.
Hrvatski sabor zadužio je Vladu da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa prikupljenih u sklopu referendumske inicijative Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, poznate kao “referendum o ćirlici”, a zastupnici su zaključak donijeli jednoglasno.
Stožer je još u prosincu prikupio i Saboru predao blizu 650.000 potpisa hrvatskih građana, kojima se traži raspisivanje referenduma, a na kojem bi birači odlučili jesu li za to da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine polovicu umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.
Da se od Vlade zatraži provjera tih potpisa, Saboru je predložio Odbor za Ustav, kada su predstavnici vladajućih stranaka najavili da će u drugoj fazi referendumske procedure, nakon provjere potpisa, od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti predloženog referendumskog pitanja.
Vladajući, ali i dobar dio oporbenih zastupnika, sumnjaju u ustavnost tog pitanja i upozoravaju da bi smanjivanje manjinskih prava bilo suprotno onome što je Hrvatska potpisala u pristupnom ugovoru s Europskom unijom.
U međuvremenu su i saborski klubovi podržali prijedlog da se Vladu obveže na provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa prikupljenih u sklopu inicijative za raspisivanje referenduma o dvojezičnosti.
Oporba je vladajućima prigovorila što su odugovlačili s donošenjem odluke, a dio zastupnika nezadovoljan je i što Vladi nije propisan rok u kojemu mora provjeriti potpise.
Referendumsko pitanje, prema prijedlogu Stožera, glasi: „Jeste li za to da se članak 12., stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mijenja tako da glasi: Ravnopravna službena upotreba jezika i pisma, kojim se služe pripadnici nacionalne manjine, ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovicu stanovništva takve jedinice?“
Nezadovoljstvo zbog uvođenja ravnopravne upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina, konkretno srpske manjine u Vukovaru, počelo je u rujnu prošle godine razbijanjem dvojezičnih i dvopismenih ploča u tom gradu.