“Zahlađenje nije donijelo velike štete na poljoprivrednim kulturama kada je povrće u pitanju, međutim, katastrofalne su štete u jagodičastoj proizvodnji, znači jagoda i malina. Tu je već došlo do velike vegetacije zbog toplog vremena, a onda je pao snijeg i polomio ih”, rekao je za Source Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
Kada su u pitanju druge kulture, može samo doći do stagnacije jer se rashladila zemlja, ali nema velike štete.
“Sezona maline neće propasti skroz, nije 100% šteta, ali ono što se vidi na terenu i što proizvođači javljaju, oko 50% štete je naneseno. Nešto će se možda oporaviti, ali je to katastrofa za proizvođače”, rekao je Bićo.
“Proizvođačima jagodičastog voća sa ovog područja vremenske neprilike i snijeg koji je pao je nanio određene štete ali o procjeni štete se ne može još govoriti iz razloga što će se to tek znati za nekoliko dana kada konačno budemo znali koja je grana oštećena, a koja je ostala zdrava. Tek nakon toga ćemo znati obim štete i procjenu na lokalitetu koje ja zastupam”, rekao nam je Suad Hadžić, predsjednik Udruženja malinara Željezno Polje.
Obzirom da je nevrijeme došlo nakon jako toplih dana, postoje malinjaci koji su pretrpili veće štete, ali i oni koji nisu pretrpili nikakve. Na to je uticao položaj parcele, je li na vjetrovitom dijelu i je li nadmorska visina na višim predjelima gdje je palo više snijega ili nižem, tako da se ne može generalno govoriti o štetama.
“Nije toliko pesimistično koliko se pretpostavlja i mislim da ćemo iz svega izaći pozitivni i da te štete neće bitno ugroziti proizvodnju. Hoće dijelom umanjiti prinose, ali neće umanjiti u velikom nivou. Agronom našeg preduzeća koje vrši otkup na području SBK kantona je rekao da štete postoje ali da to ne bi trebalo dovesti proizvodnju i pitanje”, dodao je malinar Suad Hadžić za naš portal, te dodao:
“Od hladnoća i mraza je teško bilo šta zaštititi, ali mi smo dobili preporuke da malinjake u toku današnjeg dana ili sutra tretiramo sredstvom koje će pomoći da one lakše prevaziđu ovaj stres, a mislim da nije bilo veliko smrzavanje plodova i prema onome što vidimo na terenu kad obilazimo malinjake, ima tu još robe nadamo se”, dodaje Hadžić.
Od hladnoća i mraza je potrebno zaštititi jagodičasto voće. Zbog temperaturnih šokova za samu biljku, kao što je naglo zahlađenje, mraz itd. potrebno je uraditi prskanje sa sinergionom 2000 ili nekom drugom aminokiselinom koja ublažava stresne situacije i pomaže biljci da što bolje podnese ove šokove. Prskanje je potrebno odraditi u 3 navrata u razmacima 4-5 dana između prskanja u koncentraciji 150 ml na 100 l vode, također za ovo prskanje je potrebno da list bude suh i da ne bude kiše za vrijeme prskanja.
Kada je u pitanju pomoć od države za poljoprivrednike, a u ovom slučaju proizvođače jagodičastog voća, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo smatra kako sumnja da će dobiti ikakvu pomoć.
“U kakvoj državi živimo, čisto sumnjam da ćemo dobiti ikakvu pomoć, jer još se nisu završile ni štete za poplave koje su bile 2014., a ovo je već 2016. godina. Još uvijek nisu ljude obeštetili za to, znači malinari dabogda da dobiju išta, nego “neka se uzdaju u se’ i u svoje kljuse”, narodski rečeno, a država ako šta pomogne dobro je, ali to je vrlo mizerno i koliko ja vidim niko se još nije pojavio da vidi i da procijeni kolike su štete proizvođačima”, rekao je za Source Nedžad Bićo.