“Postoji nekoliko neformalnih papira, prijedloga u Briselu koji ukazuju na potrebu rješavanja apatije i bezizlaznosti u koju Bosna i Hercegovina sve više tone.
Hrvatska u svom neformalnom papiru predlaže da se BiH umjesto čekanja dodijeli kandidatski status, a da se problemi rješavaju u samom procesu integracija, uz pomoć EU i njenih članica“, izjavila je u razgovoru za Agenciju FENA ambasadorica BiH u Belgiji i Luksemburgu Bisera Turković, a u kontekstu novog pristupa Brisela za eurointegracije BiH.
Odgovarajući na pitanje o generalnom briselskom diplomatskom stavu o pitanju BiH, ambasadorica Turković kaže da potreba za novim, osnaženim pristupom EU prema BiH već odavno postoji.
“Reformski procesi u Bosni i Hercegovini stagniraju. Zemlja nema efikasan sustav koordinacije koji bi pomogao brže i jednostavnije donošenje političkih odluka. Međunarodni predstavnici već godinama pozivaju bh. političare na rješavanje unutrašnjih problema zemlje, a evidentno je da to nije moguće bez jasnog cilja i pratećeg mehanizma donošenja odluka. Ketrin Ešton želi da vidi jedinstvenu, stabilnu, prosperitetnu i multietničku BiH koja će zauzeti mjesto u EU koje joj i pripada. Smatra da je ključ za ispunjavanje zahtjeva građana da lideri odu dalje od etničkih podjela i da se bave interesima svih građana u BiH”, kaže ambasadorica.
Uoči dolaska ministara vanjskih poslova Austrije, Sebastiana Kurza, Hrvatske, Vesne Pusić, Velike Britanije, Williama Haguea, i Mađarske, Janosa Martonyia, ambasadorica Turković kaže da Hrvatska predlaže da se u slučaju evropskih integracija u BiH primijeni nova metodologija.
“Unutrašnje reforme treba da budu vođene potrebom harmonizacije unutrašnje organizacije da bi proces izgradnje države bio kompatibilan sa zahtjevima EU integracija. Hrvatska u svom neformalnom papiru predlaže da se BiH da specijalni status kandidata s obzirom na specifične okolnosti, da se umjesto čekanja zemlji da kandidatski status, a da se problemi rješavaju u samom procesu integracija, uz pomoć EU i njenih članica”, rekla je ambasadorica Turković.
Drugih nekoliko neformalnih papira koji ukazuju na potrebu rješavanja apatije i bezizlaznosti u koju Bosna i Hercegovina sve više tone, svode se, kako kaže ambasadorica, na to da treba raditi na davno prihvaćenoj obavezi svih bh. političkih lidera da se harmonizira BiH Ustav s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, da se nastavi sa strukturalnim i tehničkim reformama i boljom koordinacijom postojećih institucionalnih struktura.
“Evropska unija se poziva na aktivniju ulogu da bi utjecala na mir i progres u Bosni i Hercegovini, procese treba prilagodi strukturama, a ne strukture procesu, kako je to bilo u drugim zemljama. A sve to s ciljem da se povratiti kredibilnost reformskih procesa i uloge EU. Građani moraju da vide jasnu korelaciju između procesa i poboljšanja života. Dijalog s EU treba da se odvija na nekoliko ravni i da se EU integracije ponovo stave u fokus s mehanizmom implementacije, zahtjevom BiH za članstvo, tehničkom podrškom strukturalnom dijalogu, što bi sve skupa trebalo da dovede do brzog početka pregovaranja o pridruživanju BiH u EU“, pojašnjava ambasadorica Turković.
Na pitanje koliko razvoj situacije u Ukrajini i osamostaljenje Krima te nezavisnost Kosova, mogu uticati na ohrabrenje i dati argumente snagama koje zagovaraju odvajanje RS-a, po sistemu „kad može Kosovo i Krim, može i RS“, ambasadorica kaže da scenarij odvajanja RS-a iz sastava BiH nije nov.
“On je na sceni posljednje 22 godine. I u vremenima kada je bilo mnogo više uslova za to nije zaživio. Danas ovaj scenarij služi samo kao najjeftiniji način kontrole i dobijanja glasova zavođenjem ljudi koji su osiromašeni i socijalno ugroženi. Republika Srbija u vremenu teških ekonomskih tereta, u izboru između bolje budućnosti svojih građana i podrške otcjepljenju i pripajanju jednog siromašnog područja susjedne zemlje je uvijek znala šta će izabrati. Znala je to i u vremenima nacionalnih vrenja, a kamoli ne sada. Što se toga tiče Bosna i Hercegovina može da mirno spava, ali ono što mora i zbog čega ne smije da spava jest borba za blagostanje svojih građana na svakom pedlju zemlje. Mi imamo sjajan i vrijedan narod, imamo bistru mladost, obučenu radnu snagu, trebamo popraviti i uvezati sistem da bude funkcionalan, birati one koji nisu skloni kriminalu i korupciji, imamo EU koja je spremna da nam pomogne, imamo mnogo prijatelja u SAD-u i u drugim zemljama, nama treba samo rad i red i poštena distribucija zarađenog“, kaže ambasadorica Turković.
Na pitanje da li će zbog izbora u ovoj godini u EU i u BiH, taj novi evropski pristup BiH, odnosno konkretni koraci biti prolongirani, ambasadorica kaže kako je “sve do nas”.
“Evropska unija ima izbore 25. maja. Mi u augustu treba da imamo jasnu sliku šta hoćemo i šta možemo. To je prilika i za bh. političare da na izborima pokažu šta su uradili do tada. Pričati se može, ali cifre su neumoljive. Koliko smo do sada izgubili u pretpristupnim fondovima, koliko gubimo s daljnjim čekanjem, koliko je to plata, koliko radnih mjesta i ko je krivac”, rekla je u razgovoru za Agenciju FENA ambasadorica BiH u Belgiji i Luksemburgu Bisera Turković, a u kontekstu novog pristupa Brisela za evrointegracije BiH.