Ured Svjetske banke u BiH u narednih nekoliko sedmica trebalo bi da završi i objavi dokument Sistemska dijagnostika zemlje (SCD), koji predlaže deset prioriteta za uravnoteženje razvoja zemlje, od kojih se prva četiri fokusiraju na rast i otvaranje radnih mjesta.
Informaciju je za “Nezavisne” potvrdila Tatjana Proskurjakova, šef Ureda SB za BiH, pojasnivši kako je SCD zapravo prethodnica novog okvirnog partnerstva za BiH koji će definirati angažman Grupacije SB u BiH u narednih pet godina.
“SCD je dijagnostička aktivnost koja se provodi u bliskoj saradnji sa bh. vlastima i drugim akterima kako bi se identificirali ključni izazovi i prilike za zemlju da ostvari razvojne ciljeve. Nalazi izvještaja ukazuju da je razvoj BiH neuravnotežen, pri čemu su javne politike i poticaji više usmjereni ka javnom nego privatnom sektoru, potrošnji, a ne investicijama, kao i uvozu, a ne izvozu”, ističe Proskurjakova.
Ona pojašnjava da fokus prioriteta na rastu i otvaranju radnih mjesta uključuje reforme tržišta rada, unapređenje pružanja socijalne zaštite i smanjenje troškova radne snage, kao i unapređenje konkurentnosti, poduzetništva i investicione klime.
“Također, i smanjenja veličine javnog sektora, uz osiguranje fiskalne održivosti i unapređenje pružanja usluga od strane javnog sektora, kao i investicije u ključnu transportnu i energetsku infrastrukturu. Grupa od naredna tri prioriteta bi ubrzala socijalni i ekonomski razvoj BiH nakon što se ‘ekonomski voz’ postavi na pravi kolosijek da omogući održivost reformi. Tu su uključeni povećanje otpornosti na prirodne nepogode, unapređenje obrazovanja i vještina koje se nude tržištu rada te jačanje zdravstvenih usluga i poboljšanje dostupnosti vodosnabdijevanja i kanalizacije”, zaključuje ona.
SDC, nadalje, predviđa grupu od posljednja tri prioriteta koja se odnosi na osiguranje da svi slojevi stanovništva imaju koristi od dugoročnog razvoja. “To uključuje i održavanje finansijske stabilnosti i poboljšanje pristupa finansiranju, smanjenje zagađenja i zaštitu okoliša te povećanje produktivnosti u poljoprivredi i priliku za ruralno stanovništvo”, ističe Proskurjakova.
Osvrnuvši se na samu strategiju, odnosno novi okvir partnerstva sa BiH 2016 – 2020, pojašnjava da će se ona fokusirati na tri oblasti: povećanje efikasnosti javnog sektora, osnaživanje javnog sektora te povećanje otpornosti na prirodne nepogode.
“Takođe planiramo posvetiti dužnu pažnju pitanjima kao što su inkluzija, osiguranje da svi slojevi društva imaju šansu da ostvare nove prilike koje će pružiti strukturalne reforme. Strategija je još u pripremi i razmatranju i planiramo je završiti do kraja ove kalendarske godine, nakon čega će kompletan dokument biti objavljen”, zaključuje ona.
Profesor Vjekoslav Domljan, jedan od vodećih ekonomista u BiH, smatra kako je nova strategija SB dobro postavljena, ali da je sada sve do bh. vlasti.
“Oni su dali dijagnozu, sada neko treba provesti terapiju, a to su bh. vlasti. Dakle, to je vrlo prosto, jer je velika stopa nezaposlenosti i pasivnosti u BiH. Naime, jedino je Palestina na kugli zemaljskoj gora od BiH po pasivnosti radne snage”, ističe Domljan.
Cijeni da se moraju smanjiti doprinosi – kako bi se uopće stanje promijenilo.
“A ukoliko se to čačne, odmah su ugroženi penzioni i zdravstveni fondovi, pa se onda mora ići u cijeli paket reformi koji bi podrazumijevao proširenje poreske baze”, zaključuje Domljan.