On se izdvaja iz porodice kupusnjača kao kvalitetna namirnica koja može preventivno djelovati protiv raka.
Organosumporne komponente, kao što su glukozinolati (koje su predmet mnogih istraživanja), djeluju na različite oblike raka, na primjer raka dojke ili jajnika, jer ovi fitonutrijenti neutralizuju potencijalno kancerogene tvari.
U kelju ima 10 do 15 vrsta glukozinolata.
Karotenoidi, kojima kelj obiluje, moćni su antioksidansi koji štite ćelije od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Poput filtera sprečavaju štetne uticaje UV zračenja na oči, štiteći ih od makularne degeneracije i katarakta. Pojačava djelovanje imunološkog sistema.
Savjeti za kupovinu
Prilikom kupovine kelja treba birati teže, tamnozelene glavice sa čvrstim srednjim dijelovima listova. Listovi bi trebalo da budu svježi, bez tragova gubitka boje i vlage, mrlja i rupica. Ukoliko su glavice lagane znači da su izgubile dosta vlage ili su dugo stajale na policama. Ne treba kupovati ni prepolovljene glavice, zaštićene providnom folijom, jer brzo gube veliku količinu vitamina C.
Kelj
Kelj (lat. brassica oleracea) je lisnato povrće, a bio je poznat već Grcima i Rimljanima. U 4. vijeku prije Hrista razlikovale su se tri vrste kelja: divlji, kovrdžasti i glatki kelj.
Kelj možete kuvati u vodi ili na pari, pirjati, puniti nadjevom ili pržiti, te poslužiti kao toplo predjelo, juhu, prilog ili glavno jelo.
Kelj kakav danas poznajemo navodno su selekcijom stvorili vrijedni belgijski povrtari još u 18. vijeku. Iz Belgije se proširio najprije u Francusku, a potom u Holandiju i Njemačku, da bi ubrzo osvojio cijelu Evropu. Pored običnog kelja koji je najrašireniji (glavati kelj), postoje još dvije vrste, sa nešto drugačijim karakteristikama. To su lisni ili bezglavi kelj, i kelj pupčar ili prokulica.
Ova je namirnica siromašna kalorijama: u 100 g ima samo 50 kcal/209 kJ, ali je izuzetno bogata mineralima i vitaminima. Takođe, izvrstan je izvor vitamina C – u sirovom ga kelju ima nevjerovatnih 120 mg, a u kuvanom čak 41 mg, a dobar je i izvor vitamina K, B kompleksa i tiamina. Izdržljiviji je od kupusa, te bolje podnosi visoke temperature i sušu, baš kao i niske temperature i mraz.
(Nezavisne novine)