KOPAR – Kopar nije tipičan slovenački grad, izlazi na more, a samo u njemu mogu vidjeti nutrije, glodari od kojih se prave bunde. Ako biste stanovnika Kopra pitali kako se živi u Sloveniji, činilo bi vam se da tu priču dobro znate – najlagodnije je onima koji rade u državnoj upravi, korupcija je riječ koja se često pominje, svi isčekuju investicije i zato, kažu, zemlji ne može da krene na bolje.
Ako biste ga pak pitali kako se živi u Kopru, on se neće hvaliti dubokim džepom, ali će zato sve vrijeme rukom pokazivati okolo na nove saobraćajnice, škole, perfektno čiste ulice, nov sportski centar, među najboljima u Sloveniji, u koji svako može doći bez eura u džepu, i što je najvažnije, i, naravno, na luku preko koje se iz godine u godinu prometuju sve više robe.
To ne znači da je prosječna plata u Kopru veća nego u Ljubljani ili Mariboru. Ona je, kako objašnjava gradonačelnik Kopra Boris Popovič, ista kao u cijeloj Sloveniji, oko 1.200 eura, ali je kako on ističe, stopa nezaposlenosti sedam odsto, dakle najniža u zemlji.
“Pri tome, ovdje ne računamo prihode koje ljudi ostvaruju od turizma ili po osnovu rada u Trstu koji je na svega par minuta udalje, pa ogroman broj Koprana odlazi tamo da radi za veoma pristojne dnevnice, u rasponu od oko 10-15 eura po satu i to se nigdje ne evidentira”, ističe on.
Uprkos sve većem broju trgovinskih centara koji niču u i okolini ovog grada, Trst je za Slovence koji žive uz samu granicu sa Italijom i dalje omiljeno mjesto za kupovinu.
“To je prosto navika da idemo tamo u kupovinu, bez obzira što dobar dio garderobe ima da se pazari i kod nas. Mada moram priznati da su cijene u Trstu ipak niže”, kaže jedna tridesetogodišnja Kopranka.
Stanovnici Kopra, ili Kapodistrije, priznaju da Trst prednjači u ribnim markama, ali tvrde da je njihova luka bolja.
Gradonačelnik, koji je inače započeo četvrti mandat, tvrdi da luka veoma dobro radi i da je proteklu deceniju ostvarivala godišnji rast između 10-15 odsto.
“Najbolji primjer je to što je 2004. godine pretovareno 89.000 kontejnera, a prošle godine 600.000. Tada smo pretovarali 70.000 automobila, a sada skoro 600.000”, ističe Popovič.
U luku Kopar trenutno se najviše dopremaju kontejneri, automobili, zatim rasuti tovar, ruda gvožđa, voće i povrće.
“Naš cilj je da budemo kontejnerska luka jer je to budućnost”, istakao je on.
Upitan koliko luku Kopar koristi Srbija, Popovič kaže veoma malo.
“Mi smo ozbiljno razmišljali da kupimo Luku Beograd, mislim da je cijena bila oko 25 miliona eura, i da se to dogodilo, Srbija bi imala velike koristi jer naša namjera nije bila da tamo gradimo stanove, već da razvijamo luku. Uvjeren sam da bi mnogo veće količine tovara dolazile po rijeci i luka Beograd bi bolje radila, plus bi bila vezana i za Kopar. Međutim, mi im očito nismo bili interesantni, pa je tu vašu luku poslije kupio neki privatnik”, prisjeća se prvi čovjek ovog grada koji je u to vrijeme bio i predsjednik Nadzornog odbora Luke Kopar.
Turisti koji posjeti ovu luku najjači utisak ostavlja voda koja je uprkos velikom broju brodova koji se tu ukrcavaju nevjerovatno čista.
Ako biste pak jednog turistu koji šeta Koprom, gradom od oko 50.000 stanovnika, pitali koja mu je prva asocijacija na ovaj grad, bez sumnje će reći nutrija.
Nutrija je vrsta glodara čije prirodno stanište nikako nije Slovenija, pa ni Jadranska obala, već Sjeverna Amerika, a čija dlaka najviše služi za pravljenje bundi.
Koprani pričaju kako je nutrije prije nekoliko decenija jedan Slovenac donio u ovaj grad, upravo da bi od njihovog krzna pravio bunde, pa je nekih desetak pustio u prirodu. Godine su prolazile, nutrije su se u prvi mah neprimjetno razmnožavale, a danas se mogu spaziti već prilikom prve šetnje gradom.
Koprani su se već navikli na ove stanare, za razliku od turista koji se nađu u čudu kada nedaleko od obale mora ili u blizini nekih kanala ugledaju životinju koja pomalo liči na mačku, a pomalo na ogromnog pacova.
Niko u Kopru ne može da kaže koliko ih ima, ali turisti koji su prošle godine posetili ovaj grad nisu viđali nutrije tako često na ulici kao ove, prenosi Tanjug.
Koprani su međutim srećni što njihov grad postaje čuven i po sportu, prošle godine je tu održano Evropsko prvenstvo u košarci.
“U sklopu gradskog sportskog centra, osim centralnog stadiona i dvorane u kojoj se održavalo prvenstvo, imamo još tri pomoćna terena za dudbal, devet terena za tenis, prostor za rekreaciju i fitnes. Sve je besplatno i non stop otvoreno”, ističe direktor Zavoda za sprot u Kopru Igor Hrvatin.