The Guardian u tekstu koji potpisuje Daniel Boffey navodi da je Dodik posljednjih sedmica naširoko osuđivan zbog njegove namjere da srpski dio Bosne i Hercegovine povuče iz državnih institucija, poput poreske uprave, pravosuđa, obavještajne službe, pa čak i nacionalne vojske, kako bi se stvorile srpske snage.
Član Predsjedništva BiH i čelnik SNSD-a Milorad Dodik otkrio je imena nekih od svjetskih lidera od kojih očekuje pomoć ukoliko bude problema sa Zapadom. Ta dvojica su ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping. Dodik preko britanskog medija šalje i poruku Londonu, Washingtonu, Berlinu i Briselu da ga neće zaustaviti.
-Kad odem kod Putina nema zahtjeva. On samo kaže, ‘u čemu ja mogu pomoći?’. Šta god da sam razgovarao sa njim, nikada nisam bio prevaren. Ne znam na čemu drugom da zasnivam poverenje, ako ne na tome. Za Xi Jinpinga, on također kaže: ‘Ako postoji nešto u čemu mogu pomoći, tu sam’, kazao je Dodik za The Guardian.
The Guardian u tekstu koji potpisuje Daniel Boffey navodi da je Dodik posljednjih sedmica naširoko osuđivan zbog njegove namjere da srpski dio Bosne i Hercegovine povuče iz državnih institucija, poput poreske uprave, pravosuđa, obavještajne službe, pa čak i nacionalne vojske, kako bi se stvorile srpske snage. Prijedlog je u izvještaju UN-u opisan kao „otcjepljenje“ i rizik za Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, kojim je okončan građanski rat nakon raspada Jugoslavije. Rat je koštao oko 100.000 života.
-Tim mirovnim sporazumom uspostavljena je država, Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine, koju čine pretežno bošnjački Muslimani i Hrvati, i Republike Srpske. Tročlano Predsjedništvo BiH drže predstavnici te tri glavne etničke grupe. Prema takozvanim bonskim ovlastima iz 1997. godine, značajne ovlasti za donošenje zakona također su dodijeljene uredu visokog predstavnika (OHR) zaduženog za provedbu sporazuma. Te ovlasti je ekstenzivno koristio bivši lider liberalnih demokrata Paddy Ashdown tokom svog vremena kao visoki predstavnik za centralizaciju administracije, napominje Boffey uz podsjećanje da je do Dodikovih aktivnosti došlo nakon odluke Valentina Inzka o dopunama Krivičnog zakona BiH.
Dodik kao i inače ponavlja da i dalje vjeruje u Dayton, ali se protivi odlukama neizabranih stranaca (visoki predstavnici u BiH i sudije u Ustavnom sudu op.a.) koji su donijeli 140 odluka kako kaže bez demokratskog mandata.
-Sva s**nja ovdje su napravila četiri neizabrana stranca. Visoki predstavnici i tri sudije, imenovanih od strane Evropskog suda za ljudska prava, stranci, u ustavnom sudu. Oni djeluju kao koordinirani zločinački poduhvat protiv ustavnog uređenja, kazao je Dodik.
Nedavno je Gabrielu Escobaru, zamjeniku pomoćnika američkog sekretara, podsjeća britanski dnevnik rekao da ga “nije briga” za njegovu prijetnju daljnjim djelovanjem. Ni prijedlozi iz Njemačke o finansijskim sankcijama ga ne bi odvratili.
-Nisam ravnodušan, ali nisam izabran da budem kukavica, rekao je Dodik.
Dodik je britanskom mediju kazao kako će se i dugo očekivana posebna sjednica NSRS desiti 10. decembra te da ima viziju koja bi mogla izgledati slično onome kako danas izgleda Belgija. Čak je iznio i tri različita prijedloga kako to postići.
-Prvi bi, kako je rekao, bio smanjenje trenutne nacionalne vojske za polovinu. Ako to ne želite, onda nećemo imati drugog izbora nego da usvojimo, u skladu sa Ustavom BiH, formiranje vojske Republike Srpske, ili proglasimo Republiku Srpsku demilitarizovanom republikom. Dakle, tri opcije, rekao je Dodik.
Dodik je još jednom odbacio krivicu za ono što se dešava i za optužbe da želi sukob u BiH te da ne želi propast Bosne i Hercegovine. Prema stavu koji je iznio za The Guardian želi da BiH postoji na osnovu Ustava i da ako ne može tako da onda ne mora uopšte funkcionisati.