Profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli dr. sc. Dženeta Omerdić ocijenila je u intervjuu za Fenu da bosanskohercegovačke institucije još nisu stabilne u onoj mjeri u kojoj se to očekuje u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
Podsjetila je da današnji napredak Bosne i Hercegovine na putu ka EU, kako je istaknuto u Izvještaju za BiH za 2015. godinu, između ostalog, zavisi od efikasnosti provođenja usvojene Reformske agende.
– S tim u vezi, Vijeće ministara BiH, entitetske, Vlada Brčko Distrikta te vlade na kantonalnim nivoima, izrazili su spremnost da institucionalnim, ali ne i partijskim djelovanjem započnu reforme koje su nužne da bi se BiH pridružila evropskoj porodici država – navela je, pojašnjavajući da se radi o aktu koji sadrži i mjere kojima će se nastojati ojačati upravni kapaciteti i povećati efikasnost javnih institucija.
Međutim, Omerdić je mišljenja da se povećanje efikasnosti javnih institucija, kao i vraćanje povjerenja građana u državne organe vlasti zadužene za realizaciju načela vladavine prava, čini gotovo nemogućim, ukoliko reformski proces bude sveden na uopćene formulacije i neprecizno definirana načela djelovanja.
Pozivajući se na član 49. Ugovora o EU na temelju kojeg je normirano da svaka evropska država može podnijeti zahtjev za članstvo, ukoliko poštuje i promiče temeljne vrijednosti “ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina”, ocijenila je da bh. institucije još nisu stabilne u onoj mjeri u kojoj se to očekuje u procesu pristupanja EU.
Smatra da najviši suvereni organ vlasti u BiH – Parlamentarna skupština BiH (PSBiH), ne predstavlja instituciju čijim izborom se, pa samim tim i funkcioniranjem, omogućava realizacija i promocija principa demokratije, vladavine prava, nediskriminacije i jednakosti svih građana, načela na kojima počiva savremena EU.
Naime, pojašnjava, za razliku od većine demokratskih zemalja, čiji su zakonodavni organi vlasti dvodomni i kod kojih donji dom ima opći predstavnički karakter, Predstavnički dom PSBiH koji se sastoji od 42 člana, predstavlja “zbir delegacija entiteta”.
– S druge strane, izborom delegata u Dom naroda PSBiH, pripadnici konstitutivnih naroda su onemogućeni da ostvaruju aktivno i pasivno biračko pravo, dok su pripadnici nacionalnih manjina, zajedno s građanima koji se ne žele etnički izjašnjavati, u potpunosti isključeni iz procesa odlučivanja unutar ovog parlamentarnog doma – kazala je Omerdić.
To, ističe, u konačnici predstavlja direktno kršenje odredaba Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
S druge strane, dodala je, ni Parlament FBiH još ne predstavlja dovoljno “demokratski” stabilnu instituciju.
– Ukoliko uzmemo za primjer postupak “izbora” delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, uočit ćemo da se i u ovom procesu kombiniraju principi kantonalnog i etničkog predstavljanja, što podrazumijeva obavezu da se delegati biraju iz reda kantonalnih zakonodavnih organa vlasti te da njihova etnička struktura u što većem procentu odgovara etničkoj strukturi stanovništva datog kantona – navela je.
Naglasila je da se normativne odredbe, koje su u ustavni sistem FBiH “unijete” putem amandmana, u praksi nisu pokazale dovoljno efikasnim i primjenljivim na društveno-političke procese koji se odvijaju na teritoriji FBiH.
– Naime, uprkos odredbi da “delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju poslanici iz tog konstitutivnog naroda u skladu s izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona”, do danas se nije pronašlo adekvatno rješenje za popunu određenog broja poslaničkih mjesta u Parlamentu, rezerviranih za pripadnike konstitutivnih naroda – napominje.
S tim u vezi, ukazala je na činjenicu da u trenutnom sazivu Federalnog doma naroda umjesto Ustavom FBiH predviđenih 17, u radu ovog doma sudjeluje 13 delegata iz reda srpskog konstitutivnog naroda.
S druge strane, dodala je, Narodna skupština RS-a, kao najviši predstavnik zakonodavne vlasti u ovom entitetu, očigledno vođena partikularnim, a ne općim interesima, usvojila je odluke kojima se umnogome otežava evropski put BiH.
Podsjetila je da je usvajanje odluke o održavanju referenduma o pravosuđu BiH na državnom nivou i njegovoj nadležnosti u RS-u, u Izvještaju za BiH za 2015., ocijenjeno kao protivno odlukama Ustavnog suda BiH kojima je potvrđeno da je “pravosuđe na državnom nivou uspostavljeno u skladu s Ustavom”.
– Dakle, cjelokupna institucionalna struktura na svim nivoima vlasti u BiH ne djeluje u skladu s važećim međunarodnim i nacionalnim demokratskim principima – mišljenja je Omerdić.
Ističe da su bh. vlasti dužne da iznađu najbolje rješenje pomoću kojeg će, primjenom ustavnih mehanizama, otkloniti elemente koji onemogućavaju nadležne subjekte u BiH da što efikasnije i promptno realiziraju političke kriterije usvojene u Kopenhagenu.
Dodala je da je neophodno nepovratno osnažiti princip vladavine prava.
Također smatra da je neophodno i da predstavnici bh. vlasti na svim nivoima pojačaju “zalaganje da se povrati povjerenje građana u institucije odgovorne za vladavinu prava, razvojem kapaciteta, profesionalizma i integriteta”.
Zaključila je da evropski put BiH također zavisi i od usvojenih mjera i aktivnosti u pogledu reforme pravosuđa. Međutim, planirane aktivnosti ocijenila je kao “prilično uopćene”, posebno one koje se odnose na usvajanje “mjera integriteta cijelog pravosudnog sistema u BiH”.