Nepravilna prehrana, konzumacija duhana i alkohola, tjelesna neaktivnost, stres, konzumiranje psihotropnih tvari, vodeći su faktori rizika za zdravlje stanovnika u FBiH, navodi se u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH za 2014. koje “Večernjak” ima u posjedu te donosimo što su pokazala istraživanja.
Najskorija izvješća Studije o globalnom teretu bolesti ukazuju da je u BiH neodgovarajuća prehrana najprominentniji riziko faktor koji doprinosi ukupnom teretu oboljenja, a na listi petnaest vodećih rizika se nalaze i visok indeks tjelesne mase (BMI), visok kolesterol i glukoza, koji se, također, povezuju s neodgovarajućom prehranom.
Nalazi spomenute studije korespondiraju s nalazima Studje o stanju zdravlja stanovništva u FBiH koju je u 2012. proveo ZJZ u suradnji s Ministarstvom zdravstva FBiH, a koji govore da, po ocjeni ispitanika, bez obzira na dob, najveći utjecaj na njihovo zdravlje ima prehrana (72,1%), a potom podjednako tjelesna aktivnost i pušenje (66,7%) te konzumiranje alkohola (62,2%) i društvene aktivnosti (46,5%).
Objektivni podaci dobiveni antropometrijskim mjerenjima u istoj studiji potvrdili su da u FBiH veliki postotak populacije odraslih ima vrijednosti indeksa tjelesne mase (ITM/BMI) iznad normalnih, odnosno da je više od trećine ispitanika u FBiH ili njih 37,5% prekomjerno teško (ITM 25 – 29), pri čemu najviše u dobnoj skupini 35 – 44 godine (41,8%), a najmanje u dobnoj skupini 18 – 24 godine.
Više je prekomjerno teških među muškarcima (45,2%) nego među ženama (29,6%). Iako su ovi postoci nešto niži nego 2002., kada je zabilježeno 41% prekomjerno teških, pokazuju da je stanje i dalje alarmantno. Više od petine ispitanika populacije odraslih, odnosno 21,2% je pretilo (ITM ≥30), među pretilim najviše ih je u dobi 55 – 64 godine (36,7%), a više je pretilih žena nego muškaraca (23,3% i 19,1%).
I ove vrijednosti su slične vrijednostima zabilježenim u 2002., kada je bilo 21,5% pretilih među odraslima. Uz samo 1,6% pothranjenih (ITM < 18,5), ovi nalazi ukazuju na veličinu i značaj problema prekomjerne težine i pretilosti.
S druge strane, stanje uhranjenosti korespondira s rezultatima ispitivanja prehrambenih navika koji su pokazali da samo 27,9% odraslih u FBiH svakodnevno konzumira povrće, i to više muškarci (26,4%) nego žene (23,3%), dok voće svakodnevno konzumira nešto više od trećine odraslih, odnosno 35,5%, više žene (38%) nego muškarci (33,1%).
Uz prehranu se veže i tjelesna aktivnost, a podaci, kako prethodne, tako i spomenute, najskorije studije, govore da je u FBiH među populacijom odraslih vrlo malo onih koji imaju zadovoljavajuću razinu tjelesne aktivnosti (definirano kao tjelovježba u trajanju od 30 minuta koja dovodi do blage zadihanosti ili znojenja, češće od jednom tjedno).
Više od trećinu ispitanika (38,3%) u FBiH spada u kategoriju tjelesno neaktivnih osoba, uz 4,3% ispitanika koji nisu tjelesno aktivni zbog bolesti/invalidnosti. Više je tjelesno neaktivnih žena (44,0%) nego muškaraca (32,7%), a najviše tjelesno neaktivnih je u dobnoj skupini 65 i više godina (61,3%).