Emotivni šok nastao nakon terorističkih napada u Parizu omogućio je vladama donošenje zakona za potpuno nadgledanje i kontrolu građana čemu se treba suprotstaviti organiziranim pokretom, poručio je Ignacio Ramonet, publicist i direktor španjolskog izdanja mjesečnika Le Monde Diplomatique.
„Ovo je veliki emocionalni trenutak. Svi mi koji imamo porodicu u Parizu na neki način smo povezani sa žrtvama, jer je svako nekoga poznavao“, rekao je Ramonet u Madridu na konferenciji „Bez privatnosti u 2025.“, održanoj samo nekoliko dana nakon terorističkog napada u Parizu. „Taj šok omogućuje vladama mijenjanje zakona koji dopuštaju kontrolu masa“, istaknuo je.
Ramonet je u Madrid došao iz Pariza, gdje se nalazi sjedište 61 godinu starog Le Monde Diplomatiquea, mjesečnih novina s analizama politike, kulture i aktualnih događanja. U Madridu je prošle sedmice objavio knjigu „Imperij nadgledanja“, neposredno uoči napada u kojima su ubijene 132 osobe.
„Već živimo bez privatnosti. Ona ne postoji. Čim se spojimo na internet ona prestaje“, rekao je Ramonet dodavši da jedino ljudi bez interneta i „pametnih“ telefona imaju privatnost. Napominje da je Internet, star 26 godina, stvorio iluziju slobode.
„Ta iluzija vodi do tajnog nadzora. Internet je centraliziran u pet očiju, pet kompanija – Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft – koje niko ko koristi internet ne može izbjeći“, napominje. One prodaju podatke kompanijama za oglašavanje koje stvaraju profile potrošača te ih također dostavljaju vladama u borbi protiv terorizma, pedofilije, trgovine drogom i financijskog kriminala.
„Zato u našim društvima nema pokreta koji bi se usprotivio nadgledanju, posebno ne nakon napada kao u Parizu. Postoje tek pojedinci, poput Snowdena i Assanga, koji se zbog toga nalaze u azilu“, rekao je Ramonet.
On ističe da građani ne smiju dopustiti da ih se kontrolira bez sudske vlasti. Napominje da u Francuskoj već postoji zakon prema kojem „svaka osoba koja ugrožava interese države može biti pod kontrolom“, što je širok pojam. Francuska, poput Sjedinjenih Država gdje je nakon terorističkih napada usvojen ‘Patriot Act’, a zatim i modificirani ‘Freedom Act’, demokratska je država koja poštuje ljudska prava, no ističe Ramonet, to ju ne sprečava da nam ograničava slobodu.
Pod geslom međunarodne borbe protiv terorizma države razmjenjuju prikupljene informacije, a ovih dana najavljena je još uža suradnja.
„Ulaskom u naše kompjutere ulaze u naše glave. Stvaraju profil o nama. Kao što u stvarnom svijetu imamo Ujedinjene narode tako i u ‘cyber’ svijetu, toj novoj stvarnosti, moramo imati zakone protiv ilegalnog nadgledanja“, rekao je.
„U našim društvima imamo pokrete protiv svega, ali i ne protiv nadgledanja. Potreban nam je jedan takav organizirani pokret“, poručio je direktor španjolskog izdanja uglednog časopisa Le Monde Diplomatique.