Voditelj švedske diplomacije Carl Bildt rekao je da bruxelleski sporazum između Beograda i Prištine predstavlja pokaznu vježbu kako treba rješavati konflikte u ovom dijelu svijeta.
On je u intervjuu za magazin “Kord” rekao i da EU nikada nije tražila od Srbije da prizna neovisnost Kosova.
“Hajde da se okrenemo stvarima oko kojih smo zaista postigli suglasnost.To je ‘ sveobuhvatna normalizacija odnosa ‘ između Srbije i Kosova . Ja ne vidim mogućnost da EU kolektivno može tražiti od Srbije da prizna Kosovo, kada pet zemalja EU to nisu učinile. Ono na čemu inzistiramo i na čemu ćemo inzistirati je normalizacija odnosa na dobrobit svih”, rekao je on.
Na pitanje o političarima u Srbiji, Bildt je odgovorio:
“Po mom mišljenju, nekoliko srpskih političara iz različitih političkih tabora, pokazali su veliku hrabrost i predanost u razdoblju od pada Miloševića do otvaranja pregovora o članstvu Srbije u EU . ”
Prema Bildtovim riječima, politika proširenja Europske unije potvrđuje da je riječ o uspješnoj politici, koja je izvor mira, stabilnosti i prosperiteta.
Kako je naglasio, ta vrata ostaju otvorena.
“U tom smislu, Europa svakako ima još nedovršenog posla na Balkanu , jer ima još zemalja Balkana koje su u čekaonici za ulazak u EU. Svjedoci smo velikog napretka na Balkanu u posljednjih godinu dana, prije svega ulaskom Hrvatske u članstvo, ali i otvaranje pregovora za Srbiju može poslužiti kao dobar primjer za ovu tvrdnju, rekao je Bildt, prenosi Tanjug.
Nekadašnji visoki predstavnik za BiH ocijenio je da je “nesretno stanje” u kojem se nalazi ta zemlja, “posljedica nesposobnosti političkih lidera da provedu prijeko potrebne reforme.
On je uvjeren da, ko god bio visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, Zapadni Balkan ostaje prioritetna regija.
“Kredibilitet EU zavisi od naše sposobnosti da osiguramo sigurnost i stabilnost u vlastitom susjedstvu”, smatra Bildt.
Govoreći o Prvom svjetskom ratu Bildt kaže da nema povijesna osnova koja bi dala za pravo tvrdnji da se pojedinac može označiti odgovornim za njegovo izbijanje, niti je za očekivati da će se takva identifikacija dogoditi u godini obilježavanja stogodišnjice od njegovog početka.
“Ja vjerujem u opravdane kritike postupaka europskih političkih lidera u to vrijeme. Prvo zbog toga što nisu iscrpili sve mogućnosti da se na miran način riješe konflikti, kada je epidemija već bila na njihovom pragu. Drugo, zbog toga što nisu mogli predvidjeti patnje koje je, bez presedana, donio sveopći europski rat “, rekao je Bildt.
Iz tog razdoblja smo dobili lekcije koje moramo naučiti, a uvjeren sam da će stogodišnjica Prvog svjetskog rata ukazati i rasvijetliti još neke činjenice, zaključio je švedski ministar.
(Fena)