Politička kriza i socio-ekonomska situacija u kojoj se danas nalazimo traje već osam godina, kazao je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko govoreći na Rose-Roth seminaru koji se održava u Sarajevu.
Po njegovim riječima, politička klasa u ovoj zemlji gubi mogućnosti koje su stvorene kroz produktivno partnerstvo između međunarodne zajednice i vlasti BiH.
Dodao je da ovo konstruktivno partnerstvo koje je trajalo do 2006. godine imalo za cilj da omogući BiH ubrzani napredak prema EU i NATO članstvu i „bili su neki pozitivni koraci tokom tih godina“.
Dakle, kazao je Inzko, kad govorimo o problemima u BiH ne smijemo zaboraviti da su se desili i neki pozitivni koraci.
– Međutim, od 2006. godine, nakon što nije postignut sporazum o takozvanom „aprilskom paketu“ ograničenog skupa ustavnih reformi, politička situacija se pogoršava. Od tog trenutka većina političkih lidera su fokusirani na nacionalizam i na jednu politiku koja nikome ništa ne donosi s vrlo malo onih koji razmišljaju o perspektivi i budućnosti cijele zemlje – kazao je Inzko.
Dodao je da etnički, politički, partijski interesi su prioritet prije nego zajedničko dobro. To je, naveo je, putanja koja nije održiva i „nešto se očigledno mora promijeniti“.
– Razmimoilažanja koja se reflektiraju kroz politiku i situacija s građanima i problemi s kojima se oni suočavaju su neodrživi. Zato smo i vidjeli proteste u zemlji u prošlim mjesecima. Iako niko od nas nije mogao predvidjeti kad će se oni desiti, demonstracije, javni protesti kojima smo svjedočili u prethodnim sedmicama bili su neizbježni. Jedino možemo reći da je iznenađenje zapravo da je toliko dugo trebalo da protesti izbiju – kazao je Inzko.
Po njegovim riječima, ono što smo vidjeli u prošlim sedmicama trebao bi biti vrlo jaki poziv na buđenje političkom establišmentu u BiH, ali također i međunarodnoj zajednici.
– Ljudima je dosta, oni traže promjenu, temeljnu i brzu. Ova promjena mora početi odmah sada, ali mi znamo da je ono što se dešava u četiri godine nakon sljedećih izbora ono što je najvažnije. To će biti ključ bh. budućnosti i siguran sam da su građani toga svjesni, važnosti sljedećih izbora – kazao je visoki predstavnik.
Dodao je da ono što će se desiti nakon sljedećih izbora mora biti novi način vođenja politike, „način koji će u politici staviti ljude na prvo mjesto, a ne etničke, partijske ili lične interese kao što je do sada bilo pravilo“.
– To je, dakle, pravi izazov za vlasti i političare s kojim se suočavaju. Oni koji tvrde drugačije, oni koji tvrde da postoji druga alternativa za BiH od zemlje potpuno integrirane sa EU i NATO-om oni su, vrlo je jasno, u krivu – kazao je Inzko.
Istaknuo je da budućnost BiH kao suverene države nije u pitanju, njen teritorijalni integritet nije u pitanju, o tome se ne može pregovarati.
– Izbor koji nam se nudi jest nastavak disfunkcionalnosti, politika koja ničemu ne vodi i problemi koji dolaze s takvim negativnim razvojima, ili s druge strane bolja funkcionalnost, bolja koordinacija i saradnja u zemlji, rast životnog standarda… To je dakle izbor koji stoji pred ljudima u ovoj zemlji, to je ono o čemu se mora razgovarati u sljedećim sedmicama i mjesecima kako se krećemo prema izbornoj kampanji zato što će rezultati tih izbora biti krucijalni u određivanju pravca u kojem će se BiH kretati u budućnosti – kazao je Inzko.
Istaknuo je da bi međunarodna zajednica također trebala aktivno doprinositi dijalogu i debati u sljedećih šest mjeseci da bi se pomoglo da se fokus stavi na prava pitanja i probleme s kojima se zemlja suočava.
Centralno mjesto, naveo je Inzko, treba dati intenzivnoj javnoj diskusiji među subjektima koji donose politike u BiH da se traga za pravim konkretnim odgovorima i mjerama kojima bi se moglo suočiti s pravim izazovima s kojima se zemlja suočava.
Naprimjer, kazao je, kako ćemo vratiti 550 hiljada ljudi na posao, na radna mjesta; na koji način ćemo konkretno eliminirati ovu bolest korupcije koja je prisutna svugdje u društvu; na koji način ćemo unaprijediti, poboljšati socijalne službe i usluge i sektor obrazovanja; kako ćemo pojačati, odnosno unaprijediti pomirenje, teleranciju i koegzistenciju i kako ćemo ubrzati programe prema evroatlantskim integracijama.
– To su pitanja koja trebaju biti u centru naših debata, ne pitanja koja se tiču etničke pripadnosti, nacionalizma i ponovnog iscrtavanja granica. Ubijeđen sam da je građanima dosta takvog načina vođenja politike. Ako postojeći politički lideri i partije ne mogu odgovoriti na ova pitanja s konkretnim i detaljnim prijedlozima, drugi hoće – kazao je Inzko.
Postavio je pitanje odakle bi ove svježe inicijative, ideje i prijedlozi trebali doći koje bi nam trebali donijeti promjenu i bolju budućnost ovoj zemlji, te odgovorio:“Naravno da mogu doći iz postojećih političkih partija i njihovih struktura. To je jedna opcija i nadajmo se da će etablirane partije težiti ka tim promjenama i to treba uzeti u obzir. Dakle, promjene iznutra postojećih političkih partija“.
Ali, navodi, ove ideje također mogu doći i s nekog drugog mjesta,“mogu doći od građana i civilnog društva koje smo vidjeli na ulicama u sedmicama koje su iza nas, koji su zahtijevali pozitivne promjene“.