Ukazivanje prve pomoći, poput vještačkog disanja ili zaustavljanja krvarenja, misaona je imenica za veliki broj bh. vozača, što predstavlja problem katastrofalnih razmjera, slažu se stručnjaci.
Upozoravaju da neblagovremena ili nestručna reakcija može da košta života povrijeđenog učesnika u saobraćaju, te naglašavaju da je ovu oblast potrebno što hitnije urediti.
Upitan da li se uvjerio u to da vozači ne znaju da zaustave krvarenje ili da daju vještačko disanje, Ševal Kovačević, ovlašteni sudski vještak za saobraćaj BiH, iznosi poražavajuća iskustva.
“Vjerujte mi, mislim da je više od 80 odsto takvih vozača”, kaže Kovačević, koji je uradio više od 3.000 vještačenja saobraćajnih nesreća.
Naglašava da, ako se u kritičnim situacijama krvarenje ne zaustavi blagovremeno, ili ako se ne ukaže vještačko disanje, to je i te kako opasno, ali se, kako on kaže, učenje ovih vještina u BiH svodi na teoretsku nastavu.
“Ovdje se nikad ne radi ono što se čini po sistemu Zapada, gdje se vrši davanje vještačkog disanja na lutkama. Kod nas je to svedeno na teoriju”, tvrdi Kovačević.
Nisu ohrabrujuća iskustva ni Milije Radovića, direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, koji je takođe nezadovoljan (ne)znanjem vozača u ukazivanju prve pomoći.
“Postoji zaključak da sadašnji način obuke iz pružanja prve pomoći ne omogućava da vozači steknu osnovna znanja iz te vještine! Od doktora sam čuo da je bilo slučajeva da je zbog neblagovremene i nestručne prve pomoći dolazio u pitanje i ljudski život”, opominje Radović.
Poput njih, i Zijada Jahić, specijalista urgentne medicine u Službi hitne pomoći Tuzla, kaže da nisu zadovoljni znanjem vozača u ukazivanju prve pomoći.
“Potrebno je povećati obrazovanje učesnika u saobraćaju u ukazivanju prve pomoći u saobraćajnim nesrećama. Nismo zadovoljni. Takođe, mislim da je i strah jedan od uzroka što oni ne reaguju kada treba”, naglašava Jahićeva, te dodaje da spora i nekvalitetna reakcija mogu da koštaju života lica koja su povrijeđena.
Obuku iz prve pomoći vrše pripadnici Crvenog krsta/križa, a čak ni Namik Hodžić, generalni sekretar Crvenog križa FBiH, nije oduševljen načinom na koji se provjerava znanje koje su kandidati stekli.
“Ono što urade naši ljekari tokom edukacije dovoljno je da se stekne osnovno znanje iz pružanja prve promoći. Međutim, problem je u tome što se provjera znanja vrši kroz test, a ne praktično”, naglašava Hodžić, dok Mira Bera, direktor Zavoda za obrazovanje odraslih RS, tvrdi da je nivo osposobljenosti kandidata za pružanje prve pomoći zadovoljavajući.
Ipak, crni bilten sa bh. putevima ukazuje da se ne bi smjelo dozvoliti da nijedan vozač ne zna da ukaže pomoć povrijeđenim do dolaska ljekara.
Naime, kako navode u MUP-u RS, za samo prvih šest mjeseci ove godine u RS je na putevima poginulo 60 lica, a povrijeđena je 1.321 osoba.
U FBiH je statistika još više zabrinjavajuća, jer je, prema podacima FUP-a, od januara do juna život izgubila 71 osoba, a još 2.967 ih je lakše ili teže povrijeđeno.
Međunarodni dan prve pomoći obilježava se danas i, ako nije zadnji čas, onda jeste pravo vrijeme da se nadležni u BiH pobrinu da ova oblast bude unaprijeđena.
(Nezavisne novine)