TV1: Kako ocjenjujete prijedloge koji predviđaju dvije gradske opštine u Mostaru?
ZLATAR: Bio sam potpuno šokiran da j takav prijedlog uopšte mogao da izađe u javnost. Pošteno da kažem, bio sam iznenađen da je Gradski odbor SDA Mostara izašao sa prijedlogom sa dvije opštine, a onda je izašla gospođa Borjana Krišto (HDZ) i spočitala SDA-u da predlažu podjelu Mostara. Potpuno nevjerovatan splet izjava i načina da se riješi pitanje Mostara. Mislim da su šok doživjeli ne samo Mostarci, bez obzira koje su vjere ili nacije, nego i svi ljudi koji BiH doživljavaju kao svoju domovinu i koji je vole, da je jedan takav prijedlog mogao izaći.
Ono što me je, sa druge strane ohrabrilo, a to sam sinoć vidio, da je potpredsjednik SDA Safet Softić odbacio tu inicijativu i tu ideju, te rekao da je to nekakav radni materijal. Ono što je značajno u ovoj fazi jeste da se, čini mi se, rukovodstvo SDA ogradilo od takvih prijedloga, koji jesu ili nisu, zaista više ne znam, prijedlozi gradskih odbora ili su oni i prijedlozi ljudi iz vrha SDA. To je ostalo nejasno, ali je jako značajno da su se oni ogradili od jedne takve ideje. To je potpuno neprihvatljivo rješenje.
TV1: Kako komentarišete da se, 20 godina nakon rata, aktivira pitanja podjele Mostara?
ZLATAR: BiH nazali se u vanrednom pravnom stanju ili u vanrednom stanju 20 godina. Mi živimo u okvirima mirovnog sporazuma. Mirovni sporazumi se u svijetu potpisuju na određeni rok trajanja, dakle dok se ne stabilizuju one okolnosti koje zaustavljaju rat, ratne sukobe itd. Dejtonski sporazum je iscurio, on je završena priča. Međutim, najveći problem Dejtonskog sporazuma je Ustav. To je Aneks IV. Kada ljudi govore od Dejtonskom sporazumu, obično se samo fokusiraju na Aneks IV. Dejton ima XI aneksa. Tri još nikada nisu otvorena – državne korporacije, povratak, to je sve Dejtonski sporazum. Nametnuti, oktroisani Ustav je izvor svih nesporazuma u BiH.
Koliko god mi svi u BiH htjeli da damo prednost ekonomiji, što bi bilo normalno u razvoju, ne možete napraviti efikasan sistem za ekonomski razvoj države sa nakaradnim Ustavom, čije su određene odredbe u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, sa Međunarodnim paktom o građanskim pravima. Dakle, imamo nakaradan Ustav koji onemogućava razvoj građanskog društva, građanina kao individue, koja bez obzira na etničku pripadnost, ima jednaka prava u cijeloj državi, na cijeloj terotoriji.
Tu je, naravno, problem Mostara, koji sada izlazi u fokus, da se 20 godina ništa nije uradilo. Danas imamo situaciju da komunalne službe u Mostaru nisu jedinstvene. Ne znam više ko su ti ljudi, da li više ima tih Mostaraca, veliki broj Mostaraca živi van Mostara, ko su ljudi koji danas žive u Mostaru? Je li to ta struktura ljudi koja može iznijeti promjene u svijesti prema Mostaru, jer da biste bili Mostarac, morate jednu, dvije ili tri generacije odrastati u nekom gradu, da biste postali građanin tog grada. Nije dovoljno samo imati adresu boravišta. Svaka čaršija, svaki grad, svako mjesto u BiH ima svoje specifičnosti. Čini mi se da je Mostar došao u problem zbog toga što ne postoji dovoljna kritična masa ljudi, i Hrvata i Bošnjaka i, ono što je posebno bitno, Srba da izađu i kažu: “Stanite, mi hoćemo normalan grad”. Dakle, grad koji će se baviti onim što je njegova nadležnost u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi.
Zašto se od Mostara pravi “grad slučaj”? Mnogo je tu razloga. Jasni su mi ciljevi ekstremnog dijela HDZ-a BiH iz 1993. godine, kada su htjeli da otcijepe taj dio teritorije BiH, da ga pripoje kao neki administrativni dio velikoj Hrvatskoj. To je prošlost, te ideje su završene.
Prema mom mišljenju, najdetaljniji i najbolji prijedlog za Mostar je ovaj koji je došao iz Centra za mir i multietničku saradnju Mostar.
TV1: S obzirom da ne podržavate rješenja koja predviđaju podjelu Grada, šta je, prema Vašem mišljenju, rješenje za Mostar?
ZLATAR: Član sam SDP-a BiH, gdje sam došao ujedinjenjem Unije socijaldemokrata i SDP-a BiH. Korektan prijedlog dali su SDP i DF, to je nešto što zaista treba istaknuti. Mislim da je puno precizniji, jasniji, koncizniji prijedlog koji je dao Centar za mir, a lično se i slažem sa tezom da se gradonačelnik Grada Mostara treba birati direktno, kao i dva dogradonačelnika. Zbog čega?
Kada je čovjek gradonačelnik jednog grada, on mora tražiti glasove ne samo Hrvata, ako je većinski hrvatski narod, ili Bošnjaka, ako je većinski bošnjački narod, nego mora tražiti glasove u cijelom Mostaru. Htio ili ne, na kraju će morati odgovarati na pitanja svih lokalnih mjesnih ureda u Mostaru, kada ljudi dođu i pitaju zašto se u njihovom kvartu ili njihovoj mjesnoj zajednici nešto ne radi. Teza da zato što ima više Hrvata po CIPS-u, kao etničke skupine u Mostaru, potpuno je neprihvatljiva, iz prostog razloga što će sigurno i druge hrvatske stranke davati svog gradonačelnika, dakle i HDZ 1990, HSP, HSS itd. kao i na bošnjačkoj strani. Dakle, jedan pluralizam već živi u tom političkom svijetu u Mostaru.
Imamo situaciju da je 12 godina gradonačlenik Mostara Hrvat, a neko se poziva da će doći do majorizacije Bošnjaka, a Bošnjaci ustupaju tu poziciju zbog nekih drugih kompenzacija u FBiH, na državnom nivou HDZ-u BiH. Nije HDZ BiH predstavnik Hrvata. HDZ je politička stranka koja ima najveći broj glasova na izborima, vjerovatno, iz reda hrvatskog naroda. No, član Predsjedništva BiH iz reda HDZ BiH ne osvaja više od 22 posto ukupnog broja glasova hrvatskog naroda u BiH. To je vrlo jednostavno dokazati – u nijedan Hrvat iz RS ne može glasati za Hrvata člana Predsjedništva BiH u FBiH; pola ljudi ne izlazi na izbore, dakle pola i Hrvata i Bošnjaka i Srba i ostalih ne izlazi na izbore, tako da ni tih pola glasova ne dobija; onda unutar tog hrvatskog korpusa i da osvojite 60 posto glasova, to vas ne dovodi do 20, 22 posto u ukupnom broju glasova. Zloupotrebe političkih stranaka da su nosioci i predstavnici nacija je katastrofa i pogubnost BiH.
Mislim da će i SDP i DF i, vjerujem sada i SDA, nakon ovog obrata koji se desio, podržati ovaj zdravorazumski prijedlog koji je došao iz Centra za mir i razrađen, naravno možda i uz neke korekcije, koje su neophodne u ovom trenutku, te da će Mostar postati ne grad slučaj, nego grad koji će okupljati te sve različitnosti.
Ono što je možda najbitnije, prije oko mjesec dana su tek podneseni amandmani na izmjenu Ustava HNK, to je poražavajuće, za konstitutivnost trećeg naroda, koji je po Ustavu BiH konstitutivan, a to je srpski narod. Nisam ni znao da je takva situacija bila, ne živim u toj lokalnoj sredini i nisam pratio sve te elemente. Sramim se kao Bošnjak da Srbi uopšte nisu konstitutivan narod u HNK. Kada se kao Bošnjak borim za prava koja se osporavaju u RS Bošnjacima, dođem na pitanje iz RS: “O čemu vi pričate, vi tim ljudima tamo i još u nekim drugim kantonima niste dali pravo”. To je porazno. To pitanje se prvo mora riješiti, dakle dati konstitutivnost ne samo Srbima, Hrvatima, Bošnjacima, nego i Ostalim. Tih ljudi ako ima pet, deset posto, koji se izjašnjavaju kao Bosanci, Hervegovci, Jevreji, Mađari… Oni moraju imati jednaka građanska prava kao i svi konstitutivni narodi.
TV1: Hvala Vam što se izdvojili vrijeme za Dnevnik TV1.
ZLATAR: Hvala Vama! Pozdrav Mostaru i Mostarcima i nadam se da će se ta kritična masa u Mostaru, i u dijelu u kojem dominantno žive Hrvati, ali i ovamo gdje žive Bošnjaci i Srbi koji su se vratili u Mostar i oni koji žele da se vrate, zaista odigrati ovaj put za svoj Mostar.