Veliki dio, od 64 paradžemata u BiH, trebalo bi da bude ugašen, dok vođe tek manjeg broja ilegalnih objekata za molitvu odbijaju ulazak u sastav Islamske zajednice (IZ) u BiH. Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” u Islamskoj zajednici u BiH,
što znači da je zahtjev IZ BiH, koji je proteklih sedmica nailazio na opiranje pojedinih vehabijskih lidera, krenuo uzlaznom putanjom. Husein Smajić, zamjenik reis-ul-uleme, potvrdio je da predstavnici paradžemata imaju rok do 25. marta da se u pisanoj formi izjasne o tome hoće li ući u sastav IZ u BiH, ili će nastaviti samostalno da djeluju. “Ne bismo sada da govorimo o brojkama, ali mi imamo informacije da se veliki broj njih već složio s time da ugasi paradžemate, međutim tu je i manji broj onih koji su rekli da neće da uđu u sastav Islamske zajednice u BiH”, rekao je Smajić za “Nezavisne”.
Ovakav razvoj situacije Armin Kržalić, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, ocijenio je kao značajan pomak. “Prvo, mislim da je za veliku pohvalu to što je Islamska zajednica u BiH pokrenula ovakav postupak. Treba podsjetiti i da je potom došlo do problema, odnosno nedostatka komunikacije između tih ljudi s predstavnicima IZ u BiH”, rekao je Kržalić.
On smatra da iskazana volja predstavnika većine paradžemata da oni budu ugašeni, odnosno da uđu pod okrilje IZ, dovoljno govori sama za sebe. “Dakle, to je veliki napredak i pozitivan iskorak u samom sigurnosnom ambijentu u BiH”, ocijenio je Kržalić. Zasad nije poznato kakva će biti sudbina onih paradžemata čije vođe odbiju da ih ugase ili pripoje Islamskoj zajednici u BiH, ali, ako je suditi po nedavnim izjavama Dragana Mektića, ministra bezbjednosti BiH, reakcija neće izostati.
“Dogovorili smo još jedan sastanak sa reisom Huseinom Kavazovićem i želim da razriješim neke dileme prije nego što iskoordiniramo sve policijske agencije u državi. Nećemo im dozvoliti da formiraju udruženja u privatnim objektima i kućama, mimo Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica BiH”, rekao je Mektić prije nekoliko dana. Po nedavno objavljenim informacijama, paradžemata ima najviše na području Sarajeva, a najaktivniji su u Zenici, pa u Tuzlanskom i Bihaćkom muftijstvu.
Jedini nelegalni džemat u Tuzli, radi obavljanja vjerskih dužnosti i dnevnih namaza, posjećuje oko 15 osoba. Vjeruje se da se u ilegalnim mesdžidima uglavnom okupljaju pripadnici vehabijske zajednice, a dio njih je donedavno odbijao da pristane na zahtjeve IZ u BiH, koja je zatražila da se paradžemati zatvore do kraja februara, što se u većini slučajeva nije desilo. Kakav je dalji razvoj situacije biće poznato već nakon 25. marta, kada ističe rok da predstavnici paradžemata svoj stav o zahtjevima IZ u BiH stave na papir.